Totus-Tuus

ponedjeljak, 25.07.2011.


- 16:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #



- 16:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #



- 16:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

KAKO DA TE NE VOLIM

Kad sve se smrači i dalje ne mogu
kad pjesma moja raspukne se nijema
kad slobodu sanjam a nje nigdje nema
trebam tvoju ruku trebam tvoju, tvoju snagu.


Jer znam da ti robove oslobađaš,
razdireš sve lance, liječiš svaku ranu,
premošćuješ sve klance.


Jer znam da ti slijepcu daješ oči,
u život vraćaš mrtve, daješ se za hranu,
spreman si na žrtve.


Kako da te ne volim, kako da ti ne pjevam,
moj Isuse, moj Isuse.


Kad želim letjet i netko me priječi,
kad nikog nema suze da razumije
kada nema snage a naviru sumnje,
trebam tvoju ljubav, trebam tvoje, riječi.


Jer znam da ti opraštaš sve grijehe,
svaki pad razumiješ, razdaješ se čitav,
za me život daješ.


Jer znam da ti zoveš me na gozbu,
spremaš život novi, uzame si uvijek,
voliš me do krvi.


Kako da te ne volim, kako da ti ne pjevam,
moj Isuse, moj Isuse.


Ante Vučković

- 16:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 22.07.2011.




Poruka Majke Terezije

Lako je voljeti ljude koji su daleko, no nije uvijek tako lako voljeti one koji žive s nama ili blizu nas. Ne slažem se da sve što činimo trebamo činiti u velikom stilu. Ljubav treba početi s jednom osobom. Da biste voljeli neku osobu, morate s njom postati bliski. Svatko treba ljubav, svatko treba znati da je željan i Bogu vrijedan.

Bl. Majka Terezija

- 16:39 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Misli bl.Majke Tereze



Mislim da su bogati siromašniji od siromaha jer ćesto nisu zadovoljni s onim št imaju,oni uvijek trebaju nešto više

Ne postoje gubavci postoji samo guba i ona se može lijećiti!

Isus mora još jednom biti u stanju proći zemljom po nama!

Živjeti kršćanski u današnjem svijetu je tako teško, da to nije moguće bez molitve.

Ne želim da ćinite čuda smrknuti. Radije bih da i pogriješite ali da ste ljubazni!

Prvo je pravo roditi se, sva druga proizlaze iz njega

Moli Presvetu Djevicu i vidjet ćeš da će ti pomoći!

Kao što je Marija pošla u potragu za izgubljenim Isusom Tako i mi trebamo da tražimo našu djecu!

Mladi su gladni Boga u tome je njihova velićina!

- 16:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #



- 16:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

NASMIJANO LICE

Započni dan s osmijehom! Možda je tvoje namršteno ili žalosno lice takvo upravo zahvaljujući tebi. Tko sve vidi iskrivljeno i mrzovoljno, zadobiva iskrivljeno, mrzovoljno lice. Znadeš li da je tvoje lice namjenjeno u prvom redu drugima? Ti ga ne moraš gotovo nikad gledat, osim kod frizera ili za vrijeme brijanja.

Započni novi dan nasmijana lica! Postoji neko izmjenično djelovanje tvog lica i tvog srca. Sve se mijenja mijenjanjem tvog lica. Na poslu se nećeš osjećati umorno ako prioneš uz posao opuštena i nasmijana lica. Na taj način moći ćeš daleko više uživati u dobrim i lijepim stranama života. Svakog dana izlazi sunce za ljude koji te okružuju. Pa i kad ne bude kako treba, ti ćeš imati više snage da se tome odupreš.

Otvoreno, nasmijano lice je blagoslov za sve ljude koji te okružuju. I zato: započni dan nasmijana lica!
Phil Bosmans

- 16:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ANĐEO ŽIVOTNE RADOSTI



Anđeo životne radosti ne želi me uvoditi u radost življenja samo u nedjelje i blagdane. On mi već izjutra počinje otvarati oč8i za tajnu ovog dana, za male radosti koje me čekaju, za svježi zrak koji struji kroz otvoren prozor, za moje tijelo pri tuširanju, za svjež kruh pri doručku, za svaki susret s ljudima koji me danas čeka. Anđeo životne radosti uzima me za ruku i pokazuje mi da je život po sebi lijep. Lijepo je biti zdrav,pokretati svoje tijelo. užita je slobodno disati. I radost je svjesno opažati svakodnevna iznenađenja života. Ali tko nevoljko ide kroz dan, neće se ni divnim zalaskom sunca osloboditi svoga mrzovoljna raspoloženja. tada mu ćak ni slavlje neće darovati istinsku životnu radost. Želim ti da te anđeo životne radosti uvede u umjeće potpuna uživanja života, da budeš sasvim i u sadašnjem trenutku, da živiš intezivno i da se raduješ svemu što ti se dariva iz dana u dan.

Anselm Grüm

- 16:03 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Jedna od stvari koje čovjeku omogućuju, da najbolje sazrije, jest trpljenje.

Pater Luka Rađa

- 15:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Svi želimo savršenstvo. A savršenstvo je jedinstvo! Cjepkanje: ovo je moje, a ono tvoje... nema veze sa kršćanstvom. Budi savršen kršćanin promiči jedinstvo. Dakako, u ljubavi! (knev 7c vaz)

PATER LUKA RAĐA

- 15:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Postati puno zreliji: to je privilegij onih koji su trpjeli.

Pater Luka Rađa

- 15:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Tko je za tebe Isus? 1. Ako si tek religiozan reći ćeš nekakav prorok. 2. Ako si suhi intelektualac zaključit ćeš takva čudesa jedino može učiniti Bog. 3. Ali jer si si kršćanin/vjetrnik znaš da je On Ljubav, i jer si se osvjedočio da ljubav mora boljeti - to je taj! (knev 12c kg)

Pater Luka Rađa

- 15:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Božje oči kažu: Lijepo je da postojiš


Postojimo jer nas Božje oči žele, gledaju nas i kažu kako je lijepo da ti postojiš. U Božjim očima svaki čovjek ima svoju ljepotu i dostojanstvo.




Čitanja:
Dj 3, 1-10
Znamo to iz vlastitoga iskustva: Pogledi mogu ubiti, pogledi mogu podariti život. Kod ovoga izlječenja radi se o igri očima, o pogledu koji kaže: ,,Postojiš zato što te oči žele, gledaju te i kažu da budeš" (Hilde Domin). Razmjena pogleda između apostola i uzetoga događa se na ,,divnim" vratima Hrama. Prosjak je utjelovljenje egzistencije obilježene patnjom, prepušten sam sebi, odbačen, drugima na teret. Sve se to događa u neposrednoj blizini lijepoga. No prema Zakonu nije mu dopušteno ući u Hram, čime mu je na neki način uskraćen i susret s Bogom. Tada se događa ono iznenađujuće. Petar i Ivan ne daju milostinju, nego upućuju prosjaku pogled i nalažu mu: ,,Pogledaj u nas!" I on se zagledao u oči koje u njemu ne vide bijednoga uzetoga, u oči koje ga dokraja proniču i vraćaju mu njegovo dostojanstvo. Izlječenje koje je započelo s tom razmjenom pogleda nije samoinicijativno djelo apostola. Oni se pozivaju na Isusa Krista: ,,U ime Isusa Krista Nazarećanina hodaj!" Tada uzeti ustaje, ulazi kroz Divna vrata, pleše i skače u Hramu, i slavi Boga - jer je iskusio da je njegov život željen, da smije biti te da Bog želi da bude. - Postojimo jer nas Božje oči žele, gledaju nas i kažu kako je lijepo da ti postojiš. U Božjim očima svaki čovjek ima svoju ljepotu i dostojanstvo.

Iv 20, 11-18
,,Ne zadržavaj se sa mnom." Ljubav želi zadržati, ne želi izgubiti ljubljenoga, želi uvijek biti sjedinjena s njime. No baš uime ljubavi ljubav mora naučiti davati slobodu, odustati od žudnje za posjedovanjem. Samo tako ljubav može rasti, samo tako ne biva ugušena, samo tako u nju ulazi besmrtnost...

Molitva
Bože, ti koji ljubiš bezuvjetno, više no što bi nas ikoji čovjek ikada mogao ljubiti, tebi je poznato koliko nam je potrebna ljubav i blizina, i kako nam je teško u ljubavi odreći se želje i zahtjeva za posjedovanjem. Pomozi nam da ne zadržavamo svoje najmilije, da urastamo u pravu ljubav, u ljubav koja iz dana u dan postaje sličnija tvojoj ljubavi. Amen.

ap

- 15:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Hodočašće u središte Presvetog i Božanskog Srca Isusova!



Od 22.do 29.07.2011 - upriličuje se godišnje putovanje u jedinstvene prostore duha i molitve Ars -sur-Formans PARAY-LE-MONIAL La Salette

Putovanje u središte Presvetog i Božanskog Srca Isusova!

Paray-le-Monial je francuski gradić u kojem se Isus Krist ukazao (objavio) Margareti Mariji Alacoque, časnoj sestri iz Reda od Pohođenja, kada je molila pred Presvetim Oltarskim Sakramentom 27. prosinca 1763. Vidjela je Presveto Srce nadvišeno nad križ i krunu od trnja koja ga okružuje. Uslijedila su druga ukazanja. Crkva je odobrila Svetu pričest pokajanja i pomirbe na svaki prvi petak u mjesecu, Sveti sat, te posebni godišnji blagdan posvećen Srcu Isusovom, odazivajući se onome što je Gospodin objavio Margareti Mariji.

Još i danas živo je prisutna snažna, dojmljiva slika kada joj je Isus pokazao svoje Srce obavijeno i posve ispunjeno plamenom, govoreći: Evo srca koje tako ljubi čovječanstvo!

Danas se Paray-le-Monial doživljava kao vrlo posebno mjesto u kojem se liječe i zacjeljuju naše unutarnje rane, ožiljci i traume (tjeskobe, povrede).

Očekuje nas iskustvo jedinstvenog programa molitve, adoracije i predavanja vodećih duhovnika francuskog govornog područja, u organizaciji francuske zajednice Emanuel.

Prije dolaska u Paray-le-Monial skrećemo u Ars-sur-Formans, maleno mjestašce koje je svojim svećeničkim životom i djelovanjem zauvijek posvetio Ivan Maria Vianney, poznat jednostavno kao „župnik Arški“. Cjelodnevni boravak omogućuje da drugačije doživimo i razumijemo veličinu ovog čovjeka predanog molitvi, adoraciji i sakramentu pomirenja, proglašenog zaštitnikom svih župnika i svećenika.




Po odlasku iz Paray-le-Moniala zaustavljamo se visoko u francuskim Alpama iznad Grenoblea: La Salette.

„Priđite (primaknite se bliže), djeco moja, ne bojte se. Ja sam ovdje da vam kažem (saopćim) odličnu vijest.“ To je prvo što je Blažena Djevica Marija rekla dvama pastirićima: Maximin Giraud i Melanie Mathieu, kada se ovdje ukazala 19. rujna 1846. Govoreći im poruku Neba, kroz suze i u žalosti, poticala ih je da „učine poruku poznatom za sav moj narod“.



Polazak: 22. 07. 2011. u 16:00, Autobusni kolodvor Zagreb

Ars-sur-Fromans: 23. 07. 2011. oko 10:00

Paray-le-Monial: dolazak 23. 07. 2011 oko 18:00, odlazak 28. 07. 2011. u 14:00

La Salette: 28. 07. 2011. oko 17:30

Povratak: 29. 07. 2011. predvečer (eventualno 30. 07. prijepodne ako se noći u La Salette)


Ovo putovanje ostvaruje se u zajednici s članovima molitvenih skupina iz Slovenije. Duhovni voditelj je vlč. Marijan Arhar. Stoga se autobus iz Hrvatske i autobus iz Slovenije susreću u jednom od pograničnih mjesta, gdje putovanje započinje na zajedničkoj Svetoj misi.

O duhovnicima iz Hrvatske upoznat ćemo vas dva tjedna prije polaska.

Druge potrebne podrobnosti pojašnjene su u Naputku za putovanje.

Sadržaj i raspored zasebnih (dnevnih) programa te važne pojedinosti o putovanju bit će predstavljene tijekom puta odnosno sve informacije bit će na raspolaganju pravododobno.



7 DANA - CIJENA: 280 Eur uključuje prijevoz, hranu i smještaj

Detaljnija objašnjenja i odgovori na sva pitanja putem telefona ili e-mailom.



Prijave:

Mirela----091-3085670,


Poznato je, kako se sotona boji onoga, koji moli, jer ga gleda povezana s Bogom. I čini sve, da nas spriječi u molitvi. Kad sotona želi upropastiti neku osobu, počinje joj isticati odvratnost prema molitvi.
Da, braćo moja, čim napustimo molitvu, trčimo velikim koracima prema paklu. Nikad nećemo stići k dobrom Bogu, ako se ne prihvatimo molitve. Da, braćo moja, dobro obavljenom molitvom zapovijedamo Nebu i zemlji, i svi će nam se pokoravati.

Nikad ne zaboravite, da nam Bog svakog jutra priprema potrebne milosti, da sveto provedemo dan, jer On znade sve prigode, u kojima bi mogli sagriješiti, sve napasti, koje sotona sprema. Ako molite na koljenima, dat će vam Bog sve milosti, koje su vam potrebne, da ne podlegnete napastima. Zato sotona sve čini, da zanemarite molitvu, jer on znade, ako vas je dobio na početku dana, siguran je za sve ostalo... Nemojte govoriti, da nemate vremena za molitvu... Nemojte se varati! Kako ćete se svidjeti Bogu i spasiti dušu? Tko će vam spasiti dušu, ako je izgubite.

/Jean Maria Vianney, Curé of Ars/


- 15:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Tebi, Marijo, ponavljam: Totus Tuus ego sum!"


bl.Papa Ivan Pavao II.

- 15:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Marija- Svemoguća moliteljica




Marija stoji u samom središtu naše molitve.


Ona je prva moliteljica, ona je po riječi sv. Bonaventure „omnipotentia supplex — svemoguća zagovornica".


Takva je bila u svojoj nazaretskoj kući kad je razgovarala s Gabrijelom. Tu je nalazimo u dubokoj molitvi. U dubokoj njenoj molitvi govori joj Bog Otac. U dubokoj molitvi Vječna Riječ postaje njezinim Sinom. U dubokoj njenoj molitvi na nju silazi Duh Sveti. Poslije ona tu duboku molitvu prenosi iz Nazareta u duhovsko blagovalište gdje su se s njom svi apostoli sabrali na dugu i ustrajnu molitvu (usp. Dj 1, 13-14).


Tu dubinu svoje molitve Marija prenosi i ovamo, u ovo povlašteno mjesto Italije, nedaleko Napulja, u ovo Marijino svetište kamo danas dolazimo na hodočašće. To je svetište krunice, to jest svetište marijanske molitve. Marija ovdje s nama moli kao što je u blagovalištu molila s apostolima.


Ta se molitva zove ružarij, kitica ruža ili — krunica. To je naša osobito draga molitva kojom se njoj obraćamo. To je naša molitva Mariji, ali — ne zaboravimo — i molitva s Marijom. Tu Marija moli s nama, s nama nasljednicima apostola u kojima je otpočeo novi Izrael, novi Narod Božji. Dolazimo stoga ovamo da molimo s Marijom. Da zajedno s njom razmatramo one misterije o kojima je ona kao majka razmišljala u svom srcu (usp. Lk 2,19) . Ona o njima trajno razmišlja, trajno o njima razmatra. Jer to su misteriji-otajstva vječnoga života. Svi oni imaju eshatološki domašaj. Uronjeni su u samoga Boga. U Boga što „prebiva u svjetlu nedostupnu" (usp. 1 Tim 6,16) . Ti su misteriji tako jednostavni i tako pristupačni. I tako su povezani s poviješću našega spasenja.


I baš zato stoje ta Marijina molitva toliko uronjena u samo svjetlo Božje, ona je u isto vrijeme uvijek otvorena prema zemlji, prema svim ljudskim problemima. Prema problemima svakoga i svih ljudskih zajednica, obitelji i naroda, prema međunarodnim problemima čovječanstva. (. . .)


Ta je Marijina molitva trajno otvorena prema svoj misiji-poslanju Crkve, prema njezinim nadama i teškoćama, prema progonstvima i nerazumijevanjima, prema svakom služenju koje Crkva izvršuje u društvu ljudi i naroda. Ta Marijina molitva, ta krunica jest takva jer je od svoga početka sva prožeta „logikom srca". Ta se molitva u Marijinu srcu začela i oblikovala putem najsjajnijega iskustva koje joj je bilo dano - putem otajstva Utjelovljenja.


Bog nam je odavna bio dao znak: "Evo, djevica će začeti i roditi sina kojega će nazvati Emanuel" (Iz 7,14)
(Iz 7,14). Emanuel znači "S-nama-Bog" (Mt 1,23) . Bog s nama i za nas - "da sabere svu raspršenu djecu Božju" (Iv 11,52) .

(U Pompejima kraj Napulja, 21. listopada 1979.)


bl.Papa Ivan Pavao II.

- 14:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Misli (Papa Benedikt XVI)



Misli
(Papa Benedikt XVI)

Ljubav je temelj besmrtnosti i besmrtnost se svodi jedino na ljubav. A ta tvrdnja, onda, znači i to da je onaj koji je ljubio u ime svih - svima izborio besmrtnost. To je upravo smisao one biblijske poruke da je njegovo uskrsnuće nas život.

...jedino ako netko stavlja vrijednost ljubavi iznad vrijednosti života, to jest, jedino ako je netko spreman da dade ljubavi prednost pred životom radi nje same, u tom je slučaju ona jaca od smrti i prerasta smrt.

Kad bi postojala takva samoća, koju više ne bi mogla razbiti ničija riječ; kad bi se došlo do tako duboke napuštenosti u kojoj se nikakav "ti" ne bi više mogao pojaviti, bila bi to zbiljska i potpuna samoća i stravičnost; to bi, drugim riječima bilo ono što se u teologiji naziva "pakao". Sada možemo precizno definirati značenje te riječi. Ona označava samoću u koju ne prodire riječ ljubav.

Svetost u Crkvi započinje međusobnim podnošenjem a vodi uzajamnom nošenju. A ondje gdje čovjek čovjeka više ne podnosi, tu ne može biti ni uzajamnog nošenja, egzistencija koja je ostala bez ikakva uporišta nužno je osuđena na uzaludnost.

…što je prava “svetost”: ne izdvojenost, već združenost; ne osuda, već ljubav koja oslobađa.

I dok ljudi iščekuju posvemašnju čistoću, zar se u nesavršenoj svetosti Crkve ne očituje prava Božja svetost, koja je ljubav, ljubav koja se ne drži na plemenitaškoj udaljenosti u nepristupačnom svijetu čistoće, već se miješa s nečistoćom svijeta da bi je na taj način pobijedila?

Jer, Crkva obično nije ondje gdje se organizira, reformira, upravlja i vlada, nego u onima koji jednostavno vjeruju te u njoj primaju dar vjere koja im daje život.

Gorčina koja samo ruši, osuđuje sebe samu.

Isto je tako iluzorno zamišljati Crkvu “svetaca” umjesto “svete Crkve”, koja je sveta zato jer Gospodin u njoj poklanja svetost a da je nitko nije zaslužio.

Svetost Crkve sastoji se u onoj moći posvećivanja što ga Bog u njoj vrši usprkos ljudskoj grešnosti.

Gospodin je vjeran i on svoju predanost više ne opoziva, već neprekidno posvećuje svoju Crkvu, u kojoj njegova svetost biva prisutnom među ljudima. Ta svetost što tu biva prisutnom jest uistinu njegova, Gospodinova svetost, svetost koja prema logici svoje paradoksalne ljubavi uvijek iznova odabire okaljane ljudske ruke za svoje prebivalište. Postoji svetost, ali Kristova je to svetost što sja usred grešnosti Crkve.

Ljubav, ona je ili jača od smrti ili uopće nije ljubav. Ako se u Kristu pokazala jačom od smrti, pokazala se zato što je bila ljubav za druge.

Ova rečenica sada znači da je Krist prošao kroz vrata naše najsamotnije samoće, da je svojom mukom ušao u ovaj bezdan naše napuštenosti. Ondje gdje do nas više ne može doprijeti nikakav glas, ondje je On. Time je nadvladan pakao ili, točnije: smrt koja je prije bila pakao, sada to više nije. To dvoje sada više nije jedno te isto, jer je usred smrti nastanjena ljubav. Pakao je sada jedino svjesno zatvaranje u sebe ili, kako kaže Biblija: druga smrt (npr. Otk 20,14).

I samo ako smo ga dozivjeli kao šutnju, mozemo se nadati da ćemo čuti i njegovu riječ, koja govori u šutnji.

…ljubav zahtijeva beskonačnost, neuništivost, još više, ona jest u neku ruku krik za beskonačnošću.

Čovjekova istina jest njegova neistinitost.

Da bi se izašlo na kraj s problemima, može se postupiti tako da ih čovjek jednostavno negira ili pak da se s njima otvoreno suoči. Prvi je put udobniji, ali drugi vodi dalje.

Budući da si sam nepravedan, uvijek ti je potrebna tuđa nepravda da bi se mogao osjećati nedužnim i opravdanim; zato ti je, dakle, i suvišan pravednik koji bi mogao oduzeti to tvoje opravdanje.

O UČENICIMA NA PUTU ZA EMAUS (Lk 24,13-35): Ali dok oni tako govore o smrti svoje nade i ne mogu vise vidjeti Boga ne primjećuju da upravo nada živi u njihovoj sredini. Nisu shvatili kako je "bog", ili radije ona slika koju su stvorili o njegovu obećanju, morao umrijeti da bi uistinu postao velik. Predodžba koju su stvorili o Bogu i u koju su ga pokušavali silom utjerati morala je biti uništena da bi mogli opet ugledati nebo kroz ruševine uništene kuće, da bi mogli vidjeti Boga, uvijek beskrajno većeg od svih ljudskih predodžbi.



- 14:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #


- 14:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

MOLITVA ZA OBITELJ

MOLITVA ZA OBITELJ

Gospodine Bože, izvore života i ljubavi,
blagoslivljamo te i zahvaljujemo ti što si
darom svoga Sina posvetio zajedništvo obitelji.
Radujući se dolasku pape Benedikta
u našu hrvatsku domovinu, povjeravamo ti:
roditelje i djecu, djedove i bake, mladiće i djevojke.

Molimo te da našim obiteljima daješ snagu
za velikodušno prihvaćanje dara života.
Obiteljske domove ispuni svojim Duhom,
da budu mjesta molitve i kršćanskih kreposti,
uzajamnoga poštivanja, nesebičnosti i opraštanja,
te osjetljivosti za potrebe bližnjih.

Sve nas ispuni životnom radošću,
da te svjedočimo u ljepoti otajstva Crkve, i da ti
– po uzoru i zagovoru Blažene Djevice Marije i sv. Josipa -
služimo u vjernosti i istini, zajedno u Kristu,
koji s tobom u Duhu Svetome živi i kraljuje
u vijeke vjekova. Amen.

- 14:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Biti otac ili majka u današnje vrijeme

Biti otac ili majka u današnje vrijeme


Neudata majka

O tome se nekada nije javno govorilo: ona je jednom učinila pogrešni korak i stalno nosi tu težinu. O muškarcu, o njemu se nikada ne govori. Danas to nije tako: neudate majke su rijetko odbačene. One nisu protjerane poput Hagare, druge Abrahamove žene koja je bila protjerana sa svojim sinom u pustinju. Njih se ne sakriva ali nit ne nedostaje puno da im se sugerira: »Hagara, zašto želiš zadržati svoje dijete? »
Svakako se ne govori pohvalno o takvim majkama. Takve mlade žene koje su sačuvale svoje dijete su potaknute dubokim smislom ljudskoga života da se iz njih širi nešto Božansko.
One često znaju reći: »dijete koje nosim je dijete Božje, i više pripada Bogu nego svom ocu»
A obitelji i ustanove koje vode brigu s takvim malenima su sigurne da je Isusova riječ «Tko primi radi mene jedno malo dijete kao što je ovo, mene prima» (Mt 18, 5) najviše upućena njima.


"Pogledaj Gospodine, vrijeme prolazi, a ja nemam djece"

Neplodnost para u svakom vremenu predstavlja veliku patnju. Ona obuhvaća čitavo postojanje: seksualnost, zajednički život u svim danima, društveni položaj, vjeru u budućnost, gledanje na starost.
Svakako je to razdoblje posebno teško za par bez djece. U njihove sandučiće stižu obavijesti o rođenjima djece, a njihov sat uredno otkucava. Braća i sestre, prijatelji i poznanici im s radošću govore o očekivanju djeteta. Posjete majkama koje su rodile također su mučno iskustvo. Odabiru se pokloni za bebu, ponekad za brojnu obitelj, a nema se svoga djeteta.
Sva ta patnja koja dolazi od steriliteta jednoga dana urodi pitanjem: »Zašto?» To pitanje može biti postavljeno jedino Bogu.
Zadatak je ljudima da učine sve da ozdrave tu patnju, da ozdrave sterilitet.
U mnogim slučajevima je to moguće, a u nekima je nemoguće.
Mnogi parovi stavljaju svoju nadu u nove tehnike umjetne (potpomognute) oplodnje.
Novine su prepune vijesti «Sretni roditelji zahvaljujući napretku znanosti!».
U Crkvi ne prevladava mišljenje da je to pravi put za rješenje problema: ne ozdravlja se od steriliteta, nego ga se izvrće. Mnogo ljudi ne shvaća taj stav Crkve: »Zar je ona majka koja nema srca za takve parove koji ne traže ništa nego da prihvate život, a to mogu postići jedino takvim tehničkim sredstvima?»

Prihvatiti dijete! Zar se Crkva ne može tome radovati? Ali Crkva razmišlja o tome kao i o svim pojavama koje se uz to nadovezuju. Koliko li će ljudskih plodova biti žrtvovano da bi se darovao život samo jednoj bebi? Crkva smatra da svako dijete ima pravo započeti svoju egzistenciju u sačuvanoj intimnosti i svetosti bračnoga čina.
Za one koji pristaju uz «tehnike» nema razlike između oplodnje u laboratoriju i oplodnje u majci; rezultat je isti, to je dijete u potpunosti. Ako bolje (dublje) razmislimo, djetetu treba jamčiti ulazak u egzistenciju potpuno ljudski; ono ima pravo započeti život u posvećenom prostoru u osobi svoje majke. A ne moramo niti spomenuti druge mogućnosti kao što je bijedan postotak uspjeha - ponekad ponižavajući za par - kada se takve tehničke intervencije moraju ponavljati. Zar medicini ne odgovora traženje putova koji poštuju ljudski seksualni čin u njegovoj potpunosti? Zar ne bi medicina mogla pomoći oplodnju u prirodnom razvoju, a ne je zamjenjivati? To bi isključilo s jedne strane rizik od manipulacije, a i donijelo manje uznemirujućih iskustava u pogledu morala.

«Naša djeca nisu naša djeca»

Nemati djece je teška muka. Treba učiniti sve što je prihvatljivo da se to izliječi. Bez sumnje, uvijek je bilo parova bez djece. Nije li to za neke od njih «dobra vijest» od strane Boga i Crkve? Odsustvo djece nikako ne znači da ljubav takvog para nema smisao samo zato što joj je uskraćena fizička plodnost.
Knjiga o Samuelu nam o tome govori. Kao i svake godine Elkana je išao u hram zajedno sa svojom ženom Anom. «Ana je stoga plakala i nije htjela jesti. Tada joj reče Elkana njezin muž: »Zašto plačeš, Ana? I zašto ne jedeš? Zašto ti je srce rastuženo? Nisam li ti ja vredniji nego deset sinova?» (1Sam 1,7b-8)

Tuga zbog neplodnosti je ponekad veliko iskušenje bračne ljubavi, a ponekad se ona hladi. Ali to treba produbiti. I mužu i ženi se treba približiti i objasniti dublji smisao njihove plodnosti. U svojoj boli oni će možda mnogo bolje razumjeti od parova koji imaju djecu da naša djeca ne pripadaju nama, već Bogu koji ih je darovao.
Kod takvih parova se nailazi na veliki smisao i ljubaznost prema djetetu, prema životu, prema stvaranju općenito. Ono što mnogi roditelji znaju mnogo kasnije oni su shvatili prije: Treba moći pustiti djecu da idu svojim putem.

«Prije desetak godina, u bolesti liječnik mi je rekao da bih mogla imati poteškoća s plodnošću. U strahu da bi mi se to moglo u budućnosti dogoditi, pitala sam se kako da se suočim s tim eventualnim neuspjehom. Tada sam odlučila da ću kod svakoga susreta s djetetom (ma kako on kratak bio, na ulici, kod prijatelja) podijeliti neku stvar s njim. Smatrala sam da bi takav odnos prema djetetu mogao biti lijep kao odnos majke prema njezinom djetetu. Takav bi odnos mogao osloboditi od osjećaja (želje) za posjedovanjem. Ta ideja se pokazala obogaćujućom. »
Kasnije je ova mlada žena imala sreću i imala je vlastitu djecu. Ali ona je mnogo prije od drugih naučila voljeti djecu, oslobađajući svoje srce od želje da ih posjeduje.

Pustiti djecu da odu

Jednoga dana roditelji prolaze kroz to: pustiti djecu da odu bez zadržavanja, staviti ih po drugi puta u svijet. Djeca najčešće napuštaju dom zbog ženidbe.
Želja (napast) roditelja da zadrže djecu je prisutna: financijska pomoć, određeni pritisak da svake nedjelje dolaze doma, ali da li je to dobro za djecu? Mnogi od njih koji su slabašnog karaktera, ranjiviji, manje samostalni mogu postati taoci; oni nikada u potpunosti ne napuštaju roditeljsko gnijezdo i ostaju previše vezani uz roditelje.
Zar ne bi bilo bolje da oženjena djeca pomognu roditeljima da preuzmu drugo očinstvo -majčinstvo, koje bi im omogućilo da «daruju» život svojoj djeci u novome smislu?

A kada djeca krenu lošim putem?

Kako se postaviti kada dijete krene vlastitim putem koji nije u skladu s uvjerenjima roditelja?
Ako se oženi sa rastavljenom, ako se rastane i ponovno oženi? Kršćanski roditelji si ovdje postavljaju teška pitanja: Nismo li što zanemarili u odgoju našega djeteta? Nismo li se prevarili? Što sada činiti?
Mi svjesno na takav život ne možemo dati pristanak. Ali to dijete ostaje naše dijete. Kako se ponašati prema novom partneru? Hoćemo li im jednostavno odlaziti u posjetu? Treba li ih primati u kuću bez riječi? Ne znamo više ni što ni kako...

Evo nekoliko misli koje bi tu mogle pripomoći. Ti roditelji svakako moraju dati do znanja svome djetetu da je njegovo ponašanje u njihovim očima neprihvatljivo. To treba izreći jasno, lojalno s poštovanjem ali bez kompromisa: «Mi smo kršćanski roditelji i ovakva nas situacija muči». Može to biti u prisutnosti treće osobe: brata, sestre, prijatelja, svećenika.
Kad sve to bude razjašnjeno treba također naglasiti: »Mi ostajemo tvoji roditelji, ne zatvaramo ti vrata. Muka koju podnosimo i trpimo je dokaz naših vjerskih razmišljanja. Ta muka nas ne oslobađa primarne roditeljske zadaće: ljubiti naše dijete usprkos svemu. Mi te i dalje ljubimo ali s velikom boli u srcu.»
Tu nam je važna pomoć utjehe u molitvi. Godinama neki roditelji svakodnevno mole žarko za svoju djecu te Bog naprosto donese rješenje, tamo gdje se ljudski gledano čini da nema rješenja. Molba pravednika djeluje velikom snagom, a ponekad dođe dan kad anđeo kaže «Bog je čuo tvoje vapaje».
Monika, majka Augustinova je izmolila obraćenje svoga sina molitvom i suzama.

Ne moći napustiti roditeljsko gnijezdo

Jedan je novi fenomen prisutan među mladima našeg vremena: često se događa da mladi ne napuštaju roditeljsko gnijezdo. Nije tome tako davno da je to bilo suprotno: otići što je moguće prije, stanovati sam, postići svoju neovisnost. Danas mladež ima tendenciju to prolongirati ponekad i do tridesete. Mladi ostaju u roditeljskoj kući: »Nisam završio studij, ne mogu naći posao, nemam sredstava, nemam stana. Mnogo mi je sigurnije ostati kod roditelja nego se upustiti u rizik životnoga toka. Osim toga dobro se ovdje osjećam: sit, smješten, odjeven, ugrijan u sigurnosti. A i tata i mama ne zahtijevaju previše. I oni mi kažu: pa nigdje ti ne bi bilo bolje, ne možeš još otići, kad odeš mnogo toga će ti nedostajati, odnosno nedostajati će ti to i to!»

Mnogi od tih mladih u tome i ostaju. Nastavit će čekati trenutak kada će biti u potpunosti osigurani, svi rizici pokriveni. Vječna mladost... Postoje li dakle apsolutne garancije da čovjeku može ići sve od ruke prije no što napusti roditeljsku kuću? Ne treba reći da takav stav nije slučajan pogotovo ako se radi o odgovoru na eventualni redovnički poziv: on zahtjeva tešku odluku napuštanja «barke, mreža i obala jezera Galileje» da bi se slijedilo Krista.

Uzrok tome fenomenu? Roditelji će reći: »Mi smo našem djetetu dali slobodu, mi ga nismo forsirali mi smo ga prije nadzirali, malo moralizirali; ono je bilo slobodno. »Pravo pitanje je: Može li se izgraditi kuća bez skela? Može li se postati odrastao bez ikakve muke? Da bi dijete odraslo zar ga se ne mora ponekad pustiti u istraživanje? To mu treba predložiti da odraste. Nije mogući odgoj ako otac, majka i dijete ne rade svatko svoj posao.

Isti princip se primjenjuje i u vjerskom odgoju: Bog je Bog, On zahtjeva štovanje i klanjanje.
Čovjek se mora smjestiti na svoje pravo mjesto. Tada mu veličina Božja neće biti daleka. »Bog kojega ne mogu potapšati po ramenima me ne interesira» govorio je neki mladić. «Prijatelji su mi sasvim dovoljni.»

«Čekam hendikepirano dijete»

Kada se čeka dijete za koje se sigurno ili gotovo sigurno zna da će biti hendikepirano, vrijeme radosnog iščekivanja se pretvara u vrijeme nemira i tjeskobe u vrijeme teških moralnih problema «Zar ćete zadržati dijete?»: To pitanje se postavlja u svim nijansama tona.

Poslušajmo i drugačije zvuk zvona! La Vie-Francuski tjednik uspoređuje mišljenje senatora Henri Cavailleta i Jean Vaniera. Senator se među prvima izjasnio kako treba roditeljima prepustiti izbor da li će prihvatiti ili ne veoma hendikepirano dijete. Jean Vanier je posvetio čitav život hendikepiranima.

H. C. : »Ne vjerujući u Boga, smatram da o jednome djetetu koje još nema svijesti o samome sebi i koje nema svijesti o pripadnosti društvu u prvim satima svoga života o njegovom životu odlučuje par koji mu je dao život. To je njegovo dobro. Ako to dijete nije normalno - prihvatljivo, u prvim satima njegova života kolegij pedijatara obavještava roditelje i traži od njih da li ga žele zadržati.» U slučaju da se roditelji ne mogu usuglasiti tada je, precizira H. Caillavet konačna odluka prepuštena majci.

J. V. : »Ja dugo vremena živim s osobama koje bi prema vašim kriterijima trebale biti ubijene. Jedna od njih je Lucija. Napuštena je nakon rođenja, prividno mrtva i vegetirajuća. Čitava jedna ekipa je bila angažirana oko nje i sada ona reagira. Za nas je očito da Lucija posjeduje srce. Dakako, ona nikada neće biti intelektualka; nikada neće govoriti... Ali za mene se ovde postavlja pitanje: Što je ljudska osoba? Ja odgovaram: To je netko tko ima srce, mogućnost komuniciranja. A mi znamo da prije rođenja dijete posjeduje mogućnost komunikacije. To nam daje pravo za borbu za slobodu toga djeteta naspram slobode odraslih. Svim silama treba braniti ljudsku osobu.»

Može li se još nešto dodati tom svjedočanstvu čovjeka koji je shvatio kako Bog gleda na hendikepirano dijete?
Ako bi svi roditelji koji su zadržali i prihvatili svoje hendikepirano dijete progovorili, zar ne bismo čuli «dobru vijest» o njihovoj ljubavi i zajedništvu između njih i njihovog djeteta?

Smrt djeteta

Smrt djeteta je neshvatljiv misterij. Zašto je taj mladi život morao otići? Za vjernika je ta patnja dublja nego za nevjernike jer za vjernika pitanje: »Moj Bože, zašto?» je uistinu preteško. Postoji li odgovor na ovo »zašto«?
U užasu patnje nevinoga treba pokušati strpljivo podnositi bol žalovanja, sve svoje osjećaje okrenuti drugoj djeci - ako ih ima. Treba potražiti utjehu u ljubavi svoga partnera. Sve to ne suprimira bol. To ne rješava problem patnje nevinoga niti problem prerane smrti. Toplina doma, prijateljstvo okoline moraju učiniti patnju podnošljivijom.

Čitava knjiga o Jobu je rasprava o tom problemu. Ima li kakav drugi odgovor osim odgovor vjere? U vjeri, taj prekinuti život ima kod Boga svoj duboki smisao, premda sakriven.
Mi ne znamo kako i zašto. Misli Božje nisu naše misli: Njegova ljubav vodi drugačijim putovima nego što mi zamišljamo. Ali to dijete je našlo utočište u ljubavi Boga i živi kraj Njega. Ponekad Bog roditeljima koji su prerano izgubili dijete daje milost snažne vjere u jedinstvu sa Svetima. Oni smatraju da je njihovo dijete kao mali posrednik kod Boga, njihov zagovornik i tješitelj onih koji su ostali. Dijete ostaje kod Boga da bi oni koji su primili vremeniti život primili vječni život. Ponekad Bog tim roditeljima daje vjeru, povjerenje, mudrost, srce osjetljivo na neobjašnjive patnje drugih ljudi. Jedna mama mi je jednom rekla: »Mi uistinu nismo izgubili našeg malenog. On je uvijek tu, pokraj nas.»

Obitelji žive između patnje i nade. Ali uvijek postoji Dobra vijest, riječ nade za svakoga u njegovim patnjama. Božja milost je usmjerena prema svim parovima, svakoj obitelji takvoj kakva ona jest. Po križu i uskrsnuću Sina, Bog je zasnovao Savez nove i vječne ljubavi s ljudima. Premda mi živimo u polusjeni vjere i nadanja, ljubav je prisutna: ljubav Boga za sve obitelji u neograničenim varijantama njihovih padova i uspona.
«Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove» (Rim 8, 35)

Kardinal Godfried Danneels

- 14:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Vitamini za brak



Nakon stanovitih godina braka počinje se ponovno sanjati… o prošlosti. Sjećaš li se još? Snovi o prošlosti mogu biti gorki ako ih usporedimo s današnjom stvarnošću. Ljubav i vjernost može zahvatiti oluja. U braku ima toliko iznenađenja, toliko poteškoća, toliko nepredvidivih okolnosti da se – ako se želi – za rastavu uvijek može naći neki razlog. U proljeću ljubavi svaki je dan blagdan. Ali lako se zaboravlja da svako proljeće mora proći kroz jesen i zimu da bi postalo novo proljeće.

Nije moguće živjeti bez ljubavi. Čuvaj svoju ljubav iz dana u dan. Jer u svakoj neljubaznosti djelić je nevjere. Svaka je sebičnost iskvarena ljubav. Ako ipak dođu dani kad više ne ide, kad su zbog glupih pogrešaka nastale pukotine i kroz njih je u kuću i srce ušla noć, tada ima samo jedno rješenje, jedini put do svjetla: praštanje.

Gdje se ne prašta, ondje odmah nastaje zid. A zid je početak zatvora. Drugi čini ono što ne možeš shvatiti pa se pitaš: Kako je moguće? Počinješ se boriti za ljubav i doživljavaš nemoć i bol jer hoćeš, ali ne možeš. Tada je potrebna strpljivost, mnogo strpljivosti. Moraš neko vrijeme "letjeti naslijepo", kada ne vidiš i ne razumiješ, svjestan da je onaj drugi svijet za sebe koji ti u svojoj biti ostaje stran.

Sreća nije nikakav šareni leptir koji leprša ispred tebe i kojega bi morao samo uhvatiti. Novo zajedništvo ne gradi se preduvjetom da uvijek onaj drugi mora postati drukčiji, nego jednostavno time da želiš usrećiti drugoga.

A tada se događa čudo. Sve ono što si mislio da je izgubljeno, vraća se znatno bogatije i dublje. Tu je opet sunce, cvijeće, glazba. Susjed je ljubazan. Posao ide. Može se disati, opet se može živjeti. Partnera opet istinski voliš. Oboje ste opet povezani prstenom ljubavi i vjernosti.

Phil Bosmans

- 14:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Koliko god bio snažan, jedan stup ne može nositi cijelu kuću. (Kineska)

Uloga oca u odgoju djeteta


Jedan od rezultata naknadnog uključivanja oca u odgoj djeteta svakako je podjela uloga oca i majke unutar sveukupnih odnosa s djecom. Otac se pretvara u instrumentalnog a majka u ekspresivnog odgajatelja. S ocem se izlazi u šetnju, dobiva novac za igračke, njemu se donose razne ugodne i neugodne obavijesti škole na potpis. On kažnjava za razne nepodopštine i propuste. Od njega se traži odobrenje za duži izostanak iz kuće, odlučuje o izdacima za odjeću i o kupnji skupljih stvari, nastupa sa svojim autoritetom kad se majka ne sluša, odlazi na roditeljske sastanke kad se odlučuje o izletu, ima glavnu riječ kad se razgovara o daljnjem školovanju itd.



Majka tješi dijete kad plače, preuzima glavnu ulogu kad je dijete bolesno, s njom se ide k liječniku, ona rješava konflikte između oca i djeteta, njoj se povjeravaju male dječje tajne, s njom se plače i veseli, ona razumije dječje probleme, s njom se dijele prve ljubavi i razočaranja u njima, ona je stručnjak za emocionalne probleme djeteta, njoj a ne ocu ide se u krevet kad je dijete navečer u strahu, ona mazi dijete kad mu to treba itd.

Preko majke se i dalje zadovoljavaju emocionalne, unutrašnje potrebe djeteta, a otac znači samo vanjsku organizacijsku, ekonomsku i društvenu sigurnost, kako za dijete tako i za čitavu obitelj. Majka zapravo kontinuirano i dalje nastavlja tjelesnu i emocionalnu »njegu« djeteta, a otac ostaje na položaju vanjskog osiguranja za nesmetano odvijanje ekskluzivnog majčinstva majke svoje djece. To se uz neke ne baš jako bitne modifikacije nastavlja u svim kasnijim fazama razvoja djeteta.

Kao muškarac i otac nisam se u stanju osloboditi nekih asocijacija s tim u vezi. Kako se dijete razvija i raste, postaje sve sigurnije, samostalnije, organiziranije, društveno i ekonomski neovisnije, pa mu opisana funkcija oca sve manje treba te sve više može i bez nje. Potrebe koje zadovoljava s majkom u djetinjstvu ostaju i dalje prisutnije negoli one za koje je bio zadužen otac. Prema tome, majka ostaje i dalje čvršće i jače vezana uz dijete negoli otac i kad ono odraste. Ona je sebi osigurala čvršće i duže partnerstvo s djetetom nego otac. Ona je sebi osigurala i doživotno majčinstvo, dok to otac nije uspio, pa on brže »ispada iz igre«. Većini odrasle djece majka ipak znači više nego otac, njoj se odrasla djeca više navraćaju negoli ocu, nje se teže odriču negoli oca i njoj su zahvalnija negoli ocu.

Otac i majka čine djetetu kvalitetnije roditeljstvo nego svaki zasebno, odnosno odvojeno. Tu se ne radi samo o fizičkoj prisutnosti oba roditelja nego mnogo više o njihovu psihičkom, emocionalnom, odnosnom i duhovnom zajedništvu. Dijete ima poseban radar za ono između njih, i to bitno utječe na njegov odgoj i razvoj. Djetetu treba kvaliteta roditeljskih odnosa a ne samo roditeljstva kao takvog. Ono »među roditeljima« stvarni je odgojitelj djece.

Dr. Pavao Brajša, Glas Koncila, broj 13 (1710), 1.4.2007.

- 14:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Muškarci...


1. Muškarce rađaju žene.

2. Muškarci moraju postati muškarci.

3. Majke ne mogu sinove učiniti muškarcima jer su žene.

4. Muškarci su zbog toga prisiljeni distancirati se od žena i na taj način se izboriti za svoj identitet.

5. Muškarci moraju naučiti tko su i što žele bez obzira na želje i nadanja njihovih žena. Inače ne mogu postati pravi muškarci.

6. Samo oni muškarci koji su u sebi suvereni mogu bez straha pristupiti ženama i živjeti s njima na demokratski način.


Walter Hollstein, Postati potentan – Udžbenik za muškarce, Verlag Hans Huber


- 14:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Muževi, ljubite svoje žene...

- 13:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Majka - raspoloživa, spremna i osjećajna


U posljednjih četrdesetak godina pročitala sam mnogo knjiga o dječjoj skrbi. Iako mnoge knjige savjetuju roditeljima kako s brinuti za djecu, rijetko koja knjiga definira dobro majčinstvo. Jeste li ikada razmišljali kako biste vi definirali dobru majku?

U određivanju toga što znači biti dobra majka najviše mi je pomogla knjiga Williama Gairdnera Rat protiv obitelji. U njoj Gairdner definira "dobru" majku načinom odgoja koji ona pruža svom djetetu. On samom sebi postavlja pitanje: "Kako možemo izbjeći sociopate?" Ili još bolje, roditelj se može zapitati: "Kako podići emocionalno zdravo dijete?" Gairdnerov se odgovor usredotočuje na taj način skrbi koji je majka pružila svom djetetu tijekom prvih godina.


Gairdner kaže da bi majka trebala biti raspoloživa, spremno odgovarati na djetetove potrebe i to na senzibilan način. Drugim riječima, dobra majka treba imati sljedeće osobine: raspoloživost, spremnost i osjetljivost (senzibilitet). Na osnovi rada nekoliko istraživača s tri najveća američka sveučilišta, Gairdner je ove tri osobine prikazao kao neizostavne u zadovoljavanju djetetovim stvarnih potreba.

Dojeći svoje dijete majka uči biti raspoloživa zato što ona mora biti uz dijete kako bi ga dojila. Dojilja je na taj način u dobrom položaju odgovarati na potrebe svoga djeteta pritom mu pružajući ljubav i pažnju. Majčinu senzibilnost za dijete obično prati snažna povezanost, a u njezinu je tijelu zbog dojenja prisutan hormon majčinstva (prolaktin, op. red.).

Nadalje, Gairdner definira dobru majku onim što ona omogućuje: "Mala djeca trebaju neprekidnu, intimnu i stalnu vezu sa svojom majkom, osobito tijekom prvih mjeseci i godina." Ponovno, sve je to lakše biti i činiti kada majka doji.

Majčinstvo koje uključuje dojenje je neprekinuto. Majka treba biti uz svoje dijete kako bi ga hranila. Takvo dijete neprestano treba blizinu svoje majke.

Dojenje je intiman čin. Dojenjem se stvara posebna tjelesna i emocionalna bliskost između majke i djeteta. Dijete je tjelesno blisko svojoj majci, sklupčano na njezinim rukama i redovito izbliza gledajući njezino lice. Djeca bolje napreduju hraneći se majčinom blizinom.

Dojenje je kontinuirana aktivnost. Složit ćete se da hranjenje majčinim mlijekom tijekom nekoliko mjeseci uzastopce zaslužuje nazvati se kontinuiranom aktivnošću.

preuzeto iz knjige Kippley, Sheila: Dojenje i katoličko majčinstvo, Verbum, Split, 2008.

- 13:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Dostojanstvo žene


Nedvojbeno, jednako dostojanstvo i odgovornost muškarca i žene potpuno opravdava pristup žene javnim službama. (Ivan Pavao II.)


Stoljećima je trajala vrlo istaknuta nejednakost između žene i muškarca. Takav se položaj žene dugo zadržao i u kršćanstvu. Žena je bila izolirana u područjima koja su bila zatvorena za javni život: obiteljski dom i samostan. Malo pomalo žene će, i uz vlastitu borbu da ih se prizna cjelovitim ljudskim osobama, izići iz društvenoga geta. I Crkva se vrlo brzo zauzela protiv diskriminacije žena (iako nema ređenja žena).

Znak vremena

Prva socijalna enciklika ističe da je ženama, kao i djeci, potrebna posebna zaštita. Žena je "po svojoj naravi" vezana uz muškarca i o njemu je ovisna. U tom smislu Lav XIII. piše da se ne smije zahtijevati od žena i djece da obavljaju one teške poslove koje mogu izvršiti snažni i odrasli muškarci. "Neki poslovi manje dolikuju ženama koje su rođene za domaće poslove u kući, i oni veoma čuvaju dostojanstvo ženskoga spola te po naravi odgovaraju odgoju djece i blagostanju obitelji." I Papa inzistira na pravednoj plaći koja osigurava doličan život obitelji radnika.

Tek papa Ivan XXIII, prikazujući promicanje žene kao jedan od znakova vremena, otvara put novom poimanju toga pitanja. "Svatko uviđa da žene sudjeluju u javnom životu... Žene, naime, svakim danom svjesnije svoga ljudskog dostojanstva, ne dopuštaju više da ih se smatra običnim sredstvom, štoviše zahtijevaju prava i dužnosti dostojne ljudske osobe kako unutar obiteljskog doma tako i u javnosti."

Ista ljudska prava

Muškarac i žena imaju ista ljudska prava, ali prava žene su ograničena njihovom naravi. Papa piše: "Ljudi imaju puno pravo izabrati način života koji žele: prema tomu, ili osnovati obitelj, pri čemu muž i žena uživaju jednaka prava i dužnosti, ili prihvatiti svećeništvo ili redovnički stalež." S obzirom na rad žena, Papa poziva da im se "omogući rad u takvim okolnostima koje se slažu s potrebama i dužnostima supruge i majke".

I Drugi vatikanski koncil navodi da muž i žena imaju kao roditelji jednaka prava i dužnosti. A u pogledu uloge žene u obiteljskom domu ističe se da skrb za dom ne smije zapostaviti opravdano promicanje žene u društvu. Koncil spominje "nove društvene odnose između muškarca i žene" te govori i o ženi kao stvaratelju i pokretaču kulture vlastite zajednice. Žene su aktivne na gotovo svim područjima života. Stoga trebaju u potpunosti preuzeti svoju ulogu prema svojim sposobnostima. A svi trebaju "priznati i promicati posebno i nužno sudjelovanje žene u kulturnom životu". Odgojiteljska dužnost spada podjednako na oba roditelja, dok se je nekoć ta zadaća često pripisivala samo majci.

Žena ima temeljnu ulogu u obitelji i društvu, ističe Pavao VI. Zakonodavstvo treba zaštititi poziv ženi vlastit te priznati nezavisnost žene kao osobe, priznati jednakost njezinih prava s obzirom na sudjelovanje u kulturnome, gospodarskom, društvenom i političkom životu.
Ivan Pavao II. u apostolskom pismu o dostojanstvu i pozivu žene produbljuje antropološke i teološke temelje nužne za rješavanje pitanja koja se odnose na značenje i dostojanstvo žene i muškarca u Crkvi. Ta razmišljanja osvjetljavaju pitanje odgovornosti žena u Crkvi i u društvu.
No, u mnogim se dijelovima svijeta još uvijek priječi potpuna integracija žene u društvenom, političkom i gospodarskom životu. Dar majčinstva je češće kažnjavan negoli cijenjen. A uloga majke je odlučujuća za temelje nove ljudske osobnosti. Među tim zaprekama, Papa spominje posebice stvarnu nejednakost pravâ osobe, nejednakost u plaćama za isti posao, slaba ili nikakva zaštita majki radnica, nepravedno napredovanje u karijeri, nejednakosti supružnika u pravu obitelji, nepriznavanje svega što je povezano s pravima i dužnostima građanina u demokratskom sustavu (primjer glasovanja).

Anto Gavrić, Glas Koncila, broj 34 (1626), 21.8.2005.

- 13:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Tko će naći ženu vrsnu...


Više vrijedi ona nego biserje.
Muževljevo se srce uzda u nju
i blagom neće oskudijevati.
Ona mu čini dobro, a ne zlo,
u sve dane vijeka svojeg.

Izr 31,10-12

- 13:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

don Branko: Ljubav je čin vjere, tko slabo vjeruje slabo ljubi

- 13:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Bože, od kojega nam dolazi svako očinstvo na nebu i na zemlji, Oče, koji si ljubav i život, učini da svaka ljudska obitelj na zemlji, po tvome Sinu rođenom od žene i po Duhu Svetom, postane izvorom božanske ljubavi za uvijek nove naraštaje. Učini da tvoja milost vodi misli i djela roditelja, za dobro njihove obitelji i svih obitelji na svijetu. Neka mladi naraštaji u obitelji nađu snažnu potporu za čovječnost i rast u istini i ljubavi! Neka ljubav osnažena milošću sakramenta ženidbe, bude jača od svake nemoći i beznađa, koje zahvaćaju naše obitelji. Na kraju te molimo za zagovor svete nazaretske obitelji, da Crkva u svim narodima na zemlji, može plodonosno ispuniti svoje poslanje u obitelji i po obitelji, po Kristu našem Gospodinu, koji je put, istina i život, u vijeke vjekova. Amen.

(bl.Ivan Pavao II)

- 13:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

"Obitelj koja moli ostaje zajedno" (bl. Majka Terezija)

- 13:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ljubav znači izići iz sebe i živjeti za druge.

Komadić je raja u svakom smiješku, u svakoj dobroj riječi,
u svakoj srdačnoj gesti, u svakom djelu koje pomaže.

Komadić je raja i u svakom srcu koje nesretnome postaje lukom spasenja,
i u svakom domu s kruhom i vinom i ljudskom toplinom.

Bog je svoju ljubav položio u tvoje ruke kao ključ od raja.

Phil Bosmans

- 13:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 21.07.2011.



- 15:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

MAJKA BOŽJA BISTRIČKA



13.srpanj je blagdan Majke Božje Bistričke.

Ono što je Francuskoj Lourdes, Portugalu Fatima, Poljskoj Čenstohova, to je Hrvatskoj Marija Bistrica – svetište Majke Božje Bistričke stoljećima je mjesto hodočašća milijuna vjernika.

Samo mjesto Marija Bistrica dobila je ime po čudotvornom kipu Blažene Djevice Marije i po potoku Bistrici, a prvi se put spominje 1209. g. Sama župa, tada posvećena sv. Petru i Pavlu prvi je put spomenuta 1334. Od 16. stoljeća povijest župe sve više obilježava čudotvorni kip Majke Božje.

Kip potječe s kraja 15. stoljeća, i svrstava ga se u tzv. «crne Madone» iako je kod restauracije otkriveno da ta tamna boja nije izvorna. Taj kasnogotički, neveliki kip djelo je nepoznatog narodnog majstora, a svoju izražajnu moć crpi iz velikog vjerskog i nacionalnog značenja. Kip Majke Božje s Djetetom najprije se nalazio u kapeli na Vinskom Vrhu, odakle ga je, zbog turske prijetnje, 1545. tadašnji župnik krišom prenio u župnu crkvu. Tu ga je ispod kora zazidao, a tajnu je ponio sa sobom u grob. Tek je 1588. g. kip ponovno pronađen – po predaji je, nakon večernje molitve, neobično svjetlo obasjalo mjesto ispod kora, odakle je sljedeći dan otkopan posve očuvan kip Majke Božje. No, kip je, opet zbog Turaka, 1650. ponovno zazidan iza glavnog oltara župne crkve. Zahvaljujući poticaju zagrebačkog biskupa Borkovića kip je 16. srpnja po drugi put pronađen, a već drugi dan dogodilo se i prvo čudo. Vijesti o čudesnim pronalascima kipa i mnogobrojnim izlječenjima proširile su se i dalje od Zagreba. Kako je štovanje Majke Božje Bistričke sve više raslo, Hrvatski sabor je 1710. odlučio sagraditi zavjetni oltar, a današnja župna crkva građena je između 1879. i 1882. godine. Za vrijeme gradnje, u noći Marijina uznesenja, izbio je požar i uništio cijelu unutrašnjost crkve, osim velikog oltara i čudotvornog kipa Majke Božje. 1934. godine tada biskup koadjutor Alojzije Stepinac pješice je predvodio zavjetno hodočašće vjernika Zagreba, te time dao velik poticaj pučkom štovanju Majke Božje Bistričke, a godinu dana kasnije nadbiskup Antun Bauer okrunio je Marijin kip krunom hrvatskih vladara. Hrvatskim nacionalnim svetištem je Marija Bistrica proglašena 1971. , a od 1987. godine 13. srpnja slavi se svetkovina Majke Božje Bistričke.

Sva ta lutanja i ponovni pronalasci «crne Madone» učvrstili su vjeru ljudi u njenu čudotvornu moć. Brojne ploče- zahvalnice i zavjetni darovi što se nalaze u svetištu svjedoče o Blaženoj Djevici Mariji kao «zdravlju bolesnih, utočištu grešnika,utjesi žalosnih, pomoćnici kršćana». I danas, kao već stoljećima, rijeke hodočasnika dolaze pred taj čudotvorni, crni lik Majke Božje s djetetom Isusom u rukama kako bi molili, pjevali i plakali, tražeći Marijin zagovor i pomoć: Majko Božja Bistrička, moli za nas!

- 15:36 - Komentari (1) - Isprintaj - #



Uploaded with ImageShack.us

- 15:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

DOĐI K MENI

Dođi k meni, Gospodine,
da mogu doći k tebi.
Privuci me k sebi,
da te mogu slijediti.
daruj mi svoje srce,
jer te samo tako mogu ljubiti.
Obdari me svojim životom,
tada ću moći ze te umrijeti.
Ucijepi u svoje uskrsnuće
sve moje nestajanje
i budi moj, Gospodine,
budi moj da budem tvoj
u vijeke vjekova. Amen.

Silja Walter



- 15:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #



Uploaded with ImageShack.us

- 15:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #



Uploaded with ImageShack.us

- 14:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Molitva blagoslova

Bože Sveti, natopi me blagoslovom, kao što kiša natapa suhu zemlju.

Blagoslovi čas mog začeća, rođenja i sv. Krštenja

i sve dane djetinjstva moga.

Blagoslovi primanje sv. Potvrde

i dane mladosti moje.

Blagoslovi čas sv. Ženidbe

i cijelo vrijeme bračnog života.

Blagoslovi moje trudnoće

rađanja i odgoja moje djece.

Blagoslovi moju djecu i potomke,

obilno ih blagoslovi Gospode.

Blagoslovi moju rodbinu, prijatelje i znance

i moj odnos sa njima.

Bože Sveti, natopi nas blagoslovom, kao što kiša natapa suhu zemlju.

Blagoslovi moj rad, molitve i dobra djela

da budu na Tvoju slavu.

Blagoslovi molitvene zajednice kojima pripadam

da rastu u milosti Tvojoj.

Blagoslovi slušanje Tvojih riječi

da ih provedem u djela.

Blagoslovi moje blagovanje Euharistije

da mi bude na spasenje.

Blagoslovi moja putovanja

da me dovedu do određenog cilja

Blagoslovi i moj odmor

da to bude vrijeme provedeno s Tobom.

Bože Sveti, natopi nas blagoslovom, kao što kiša napata suhu zemlju.

Blagoslovi moju prošlost, sadašnjost i budućnost

da vršim Tvoju volju.

Blagoslovi me i onda kad Te iznevjerim i griješim

i budi mi milostv.

Blagoslovi moje kušnje i križeve

da me još više približe k Tebi.

Blagoslovi sve one koji su mi teški

da ih ljubim od srca.

Blagoslovi i one koje sam povrijedio

da mi oproste, kao ti Bože.

Blagoslovi i čas moje smrti

i uvedi me u vječno prebivalište sviju svetih. Amen!!!

- 09:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

KRUNICA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

"OBITELJ KOJA ZAJEDNO MOLI OSTAJE ZAJEDNO"

Ivan Pavao II



KAKO SE MOLI KRUNICA?

RADOSNA OTAJSTVA
(ponedjeljkom i subotom)

OTAJSTVA SVJETLA
(četvrtkom)

ŽALOSNA OTAJSTVA
(utorkom i petkom)
SLAVNA OTAJSTVA
(srijedom i nedjeljom)


RADOSNA OTAJSTVA
(ponedjeljkom i subotom)

1.U prvom radosnom otajstvu
razmatrat ćemo kako je arkanđeo
Gabrijel navijestio Mariji da će
začeti po Duhu Svetom i roditi
Sina Božjega.

1. Koga si Djevice, po Duhu
Svetom začela.




2. U drugom radosnom otajstvu
razmatrat ćemo kako je Blažena
Djevica Marija posjetila svoju
rođakinju Elizabetu i s njom
ostala tri mjeseca.

2. Koga si Djevice, Elizabeti u
pohode nosila.


3. U trećem radosnom otajstvu
razmatrat ćemo kako je Blažena
Djevica Marija rodila Gospodina
našega Isusa Krista u
betlehemskoj špilji te ga je
postavila u jasle.

3. Koga si Djevice, rodila


4. U četvrtom radosnom otajstvu
razmatrat ćemo kako je Blažena
Djevica Marija četrdeseti dan poslije
poroda prikazala u hramu Ocu
nebeskom svoga Sina, Gospodina
našega Isusa Krista, kojega je primio
u naručje starac Šimun.

4. Koga si Djevice, u hramu prikazala.


5. U petom radosnom otajstvu
razmatrat ćemo kako je Blažena
Djevica Marija našla svoga
dvanaestogodišnjeg Sina,
Gospodina našega Isusa Krista,
u hramu među učiteljima.

5. Koga si Djevice u hramu našla.




OTAJSTVA SVJETLA
(četvrtkom)

1. U prvom otajstvu svjetla
razmatrat ćemo kako je na
Gospodina našega Isusa Krista
na krštenju u Jordanu sišao Duh
Sveti, a Otac ga proglasio svojim
ljubljenim Sinom.

1. Koji je na rijeci Jordanu kršten
bio.


2.U drugom otajstvu svjetla
razmatrat ćemo kako je Gospodin
naš Isus Krist u Kani Galilejskoj
Marijinim posredovanjem
pretvorio vodu u vino i pobudio
vjeru učenika.

2. Koji nam se na svadbi u Kani
objavio.


3. U trećem otajstvu svjetla
razmatrat ćemo kako je Gospodin
naš Isus Krist navijestio
Kraljevstvo Božje i pozvao na
obraćenje za oproštenje grijeha.

3. Koji nam je Kraljevstvo Božje
navijestio i na obraćenje pozvao.


4. U četvrtom otajstvu svjetla
razmatrat ćemo kako se Gospodin
naš Isus Krist pred učenicima na
gori preobrazio, a Otac ih pozvao da ga slušaju.

4. Koji se na gori preobrazio i
svoju nam slavu objavio.


5. U petom otajstvu svjetla
razmatrat ćemo kako je Gospodin
naš Isus Krist ustanovio
euharistiju.

5. Koji nam se u otajstvu
euharistije darovao.




ŽALOSNA OTAJSTVA
(utorkom i petkom)


U prvom žalosnom otajstvu
razmatrat ćemo kako se Gospodin
naš Isus Krist u vrtu na
Maslinskoj gori molio svome Ocu
nebeskom te se znojio krvavim
znojem.

1. Koji se za nas krvlju znojio.


2. U drugom žalosnom otajstvu
razmatrat ćemo kako je Gospodin
naš Isus Krist bio u dvoru Pilatovu
privezan za stup i nemilo
bičevan.

2. Koji je za nas bičevan bio.


3. U trećem žalosnom otajstvu
razmatrat ćemo kako je Gospodin
naš Isus Krist bio okrunjen
trnovom krunom.

3. Koji je za nas trnjem okrunjen
bio.


4.U četvrtom žalosnom otajstvu
razmatrat ćemo kako je Gospodin
naš Isus Krist, osuđen na smrt
nosio na Kalvariju preteški drveni
križ.

4. Koji je za nas teški križ nosio.


5. U petom žalosnom otajstvu
razmatrat ćemo kako je Gospodin
naš Isus Krist bio raspet na križu
između dva razbojnika pred
očima svoje žalosne majke Marije.

5. Koji je za nas raspet bio.



SLAVNA OTAJSTVA
(srijedom i nedjeljom)




U prvom slavnom otajstvu
razmatrat ćemo kako je Gospodin
naš Isus Krist treći dan po smrti
slavno uskrsnuo od mrtvih.

1. Koji je od mrtvih uskrsnuo.


2. U drugom slavnom otajstvu
razmatrat ćemo kako je Gospodin
naš Isus Krist četrdeset dana
poslije svog uskrsnuća uzašao
na nebo i sjeo o desnu svoga
nebeskog Oca.

2. Koji je na nebo uzašao.


3. U trećem slavnom otajstvu
razmatrat ćemo kako je naš
Gospodin Isus Krist poslao Duha
Svetoga nad apostole u prilici
ognjenih jezika.

3. Koji je Duha Svetog poslao.


4. U četvrtom slavnom otajstvu
razmatrat ćemo kako je bila
Blažena Djevica Marija, uznesena
na nebo.

4. Koji je Tebe, Djevice na nebo
uzeo.


5. U petom slavnom otajstvu
razmatrat ćemo kako je bila
Blažena Djevica Marija okrunjena
kao kraljica neba i zemlje.

5. Koji je Tebe, Djevice, na nebu
okrunio.





KAKO SE MOLI KRUNICA?



Uobičajena su dva načina moljenja krunice:

1. Prije početka molitve pojedinog otajstva pročita se uvod za razmatranje (Naveden uz pojedinu sličicu) , zatim se razmatrajući moli Oče naš i 10 Zdravo Marija, te Slava Ocu i O moj Isuse. Na kraju petog otajstva, poslije molitve O moj Isuse, moli se Zdravo Kraljice, a mogu se nadodati i Litanije lauretanske.

2. Najprije se poljubi Križ i načini znak križa, zatim se kao uvod moli Vjerovanje apostolsko (križ), Oče naš (prvo zrnce), tri Zdravo Marije (tri zrnca), te Slava Ocu. Kod prve tri Zdravo Marije dodaje se zaziv nakon riječi "Isus":

...koji neka nam umnoži vjeru,
...koji neka nam učvrsti ufanje,
...koji neka nam usavrši ljibav!

Prije svakog otajstva moli se Oče naš, zatim 10 Zdravo Marija, s time da se nakon riječi "Isus" dodaje pojedini naziv otajstva (naveden uz sličicu - kraći tekst), te Slava Ocu i O moj Isuse. Na kraju petog otajstva, poslije molitve O moj Isuse moli se Zdravo Kraljice, a mogu se nadodati i Litanije lauretanske.



Vjerovanje

Vjerujem u Boga, Oca svemogućega, Stvoritelja neba i zemlje. I u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina našega, koji je začet po Duhu Svetom, rođen od Marije Djevice, mučen pod Poncijem Pilatom, raspet umro i pokopan; sašao nad pakao, treći dan uskrsnuo od mrtvih; uzašao na nebesa, sjedi o desnu Boga Oca svemogućega; odonud će doći suditi žive i mrtve. Vjerujem u Duha Svetoga, svetu Crkvu katoličku, općinstvo svetih, oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela i život vječni. Amen.

Oče naš

Oče naš koji jesi na nebesima sveti se Ime Tvoje, dođi kraljevstvo Tvoje! Budi volja Tvoja kako na nebu tako i na zemlji! Kruh naš svagdašnji daj nam i danas i otpusti nam duge naše kako i mi otpuštamo dužnicima našim, i ne uvedi nas u napast nego izbavi nas od zla. Amen!

Zdravo Marijo

Zdravo, Marijo, milosti puna, Gospodin s tobom. Blagoslovljena ti među ženama i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus. - Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grešnike, sada i na času smrti naše. Amen.

Slava Ocu

Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu, kako bijaše na početku, tako i sada i vazda i u vijeke vjekova! Amen!

O moj Isuse

O moj Isuse oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenog ognja i dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najveća potreba Tvoga milosrđa.

Zdravo Kraljice

Zdravo, Kraljice, majko milosrđa, živote, slasti i ufanje naše zdravo. K tebi vapijemo prognani sinovi Evini. K tebi uzdišemo tugujući i plačući u ovoj suznoj dolini. Svrni, dakle, odvjetnice naša, one svoje milostive oči na nas te nam poslije ovoga progona pokaži Isusa, blagoslovljeni plod utrobe svoje. O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo.

Litanije lauretanske

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože,
Sine, otkupitelja svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo jedan, Bože,
Smiluj nam se!
Smiluj nam se!
Smiluj nam se!
Smiluj nam se!

Sveta Marijo,
Sveta Bogorodice,
Sveta Djevo djevica,
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!

Majko Kristova,
Majko Crkve,
Majko, Božje milosti,
Majko prebistra,
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!

Majko prečista,
Majko neoskvrnjena,
Majko nepovrijeđena,
Majko ljubezna,
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!

Majko divna,
Majko dobroga savjeta,
Majko Stvoriteljeva,
Majko Spasiteljeva
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!

Djevice premudra,
Djevice časna,
Djevice hvale dostojna,
Djevice moguća,
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!

Djevice milostiva,
Djevice vjerna,
Ogledalo pravde,
Prijestolje mudrosti,
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!

Uzroče naše radosti,
Posudo duhovna,
Posudo poštovana,
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!

Posudo uzorna pobožnosti,
Ružo otajstvena,
Tornju Davidov,
Tornju bjelokosni,
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!

Kućo zlatna,
Škrinjo zavjetna,
Vrata nebeska,
Zvijezdo jutarnja,
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!

Zdravlje bolesnih,
Utočište grešnika,
Utjeho žalosnih,
Pomoćnice kršćana,
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!

Kraljice anđela,
Kraljice patrijarha,
Kraljice proroka,
Kraljice apostola,
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!

Kraljice mučenika,
Kraljice ispovjednika,
Kraljice djevica,
Kraljice svih svetih,
Kraljice bez grijeha istočnog začeta,
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!

Kraljice na nebo uznesena,
Kraljice svete krunice,
Kraljice obitelji,
Kraljice mira
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!
Moli za nas!




Jaganjče Božiji koji oduzimaš grijehe svijeta



oprosti nam Gospodine!

Jaganjče Božiji koji oduzimaš grijehe svijeta



usliši nas Gospodine!

Jaganjče Božiji koji oduzimaš grijehe svijeta



smiluj nam se Gospodine!


S-Moli za nas sveta Bogorodice!
O-Da dostojni postanemo obećanja Kristovih!

S-Pomolimo se! Dopusti nama slugama svojim, molimo Gospodine Bože, da se neprestano radujemo duševnom i tjelesnom zdravlju i da se slavnim zagovorom Blažene Marije, vazda djevice, izbavimo od sadašnje žalosti i naužijemo vječne radosti! Po Kristu Gospodinu našemu! Amen!



- 09:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Petnaest molitava svete Brigite

Sv. je Brigita dugo željela znati broj udaraca što ih je naš Gospodin primio u svojoj Muci. Jednog joj se dana On ukaza i rece: »Ja sam primio na svom Tijelu pet tisuca cetiri stotine i osamdeset udaraca. Ako ih hoceš castiti kakvom pobožnošcu, onda moli petnaest puta Oce naš... i petnaest puta Zdravo Marijo... s ovim molitvama (što ih ju je On sam naucio) za vrijeme cijele godine. Kada se ta godina svrši, onda ce time biti pozdravljena svaka moja Rana.« I. MOLITVA ISUSOVA MUKA NA MASLINSKOJ GORI I TRNOVA KRUNA 1 Oce naš...
(Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se Ime Tvoje. Dođi kraljevstvo Tvoje, budi volja Tvoja, kako na Nebu, tako i na Zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas, i otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim. I ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od zla. Amen.)
1 Zdravo Marijo...
(Zdravo Marijo, milosti puna, Gospodin s Tobom. Blagoslovljena Ti među ženama, i blagoslovljen Plod utrobe Tvoje, Isus. Sveta Marijo, Majko Božja, moli za nas grješnike, sada i na času smrti naše. Amen.)

Isuse Kriste, vječna slasti za sve one koji Te ljube, radosti što nadilaziš svaku drugu radost i svaku želju, spasenje i ufanje svih grešnika! Ti si pokazao da nemaš većega zadovoljstva od toga da budeš među ljudima tako da si u punini vremena uzeo i ljudsku narav iz ljubavi prema njima. Sjeti se svih patnja što si ih pretrpio od časa svojega začeća, a osobito za svoje svete Muke kako je to bilo odlučeno i određeno po Božjem naumu u vječnosti.

Gospodine, sjeti se svoje posljednje Večere sa svojim učenicima kada si im oprao noge, dao im svoje sveto Tijelo i predragocjenu Krv, prorekao im svoju skoru Muku, a uz to ih i blago tješio. Spomeni se žalosti i gorčine što si ih osjetio u svojoj duši, kako si to i sam posvjedočio kada si rekao: «Žalosna je moja duša do smrti!» Isuse dragi, sjeti se strahovanja, tjeskoba i boli što si ih pretrpio u svojemu nježnom Tijelu prije svoje Muke na Križu, kako si se oznojio krvavim znojem za svoje trokratne molitve, kako Te poljupcem izdao Tvoj učenik Juda i uhvatio Te Tvoj narod kojeg si Ti izabrao i uzvisio; kako su Te optužili lažni svjedoci i nepravedno sudila tri suca u cvijetu Tvoje mladosti, a u svečano vrijeme Pashe!

Mili Spasitelju, sjeti se kako si bio lišen svoje vlastite odjeće i za ruglo bio odjeven, najprije od Heroda kao luđak u bijelu haljinu, a zatim od vojnika, na pogrdu, i u crvenu haljinu; kako su Ti smrdljivom krpom pokrili oči i Tvoje Sveto Lice; kako su te ćuškali, krunili Ti glavu trnovom krunom; stavili Ti u ruku trsku i njome Te tukli po glavi; kako su Te privezali uza stup i rastrgali Te udarcima bičeva i još Te obasuli pogrdama i uvredama! Presveti Otkupitelju, po zaslugama svih svojih patnji i boli što si ih pretrpio prije svoje Muke na Križu, podijeli mi prije moje smrti milost da se savršeno pokajem, da se iskreno i potpuno ispovjedim, da učinim dostojnu zadovoljštinu i da zadobijem oproštenje svih svojih grijeha! Amen! II. MOLITVA POGRĐIVANJE ISUSA 1 Oče naš...
1 Zdravo Marijo...

Isuse, savršena slobodo anđela, rajska naslado, sjeti se strašne žalosti što si je pretrpio kad su Te okružili Tvoji neprijatelji kao bijesni lavovi i vrijeđali Te nebrojenim uvredama, pljuvali Ti u sveto Lice, ćuškali ga i natjecali se tko će Tebe više mučiti drugim nečuvenim zlostavljanjima. Spasitelju moj, po zaslugama tih svojih boli, pogrda i uvreda molim Te da me oslobodiš od svih mojih neprijatelja, vidljivih i nevidljivih i da mi dadeš milost da pod Tvojom zaštitom dođem do savršene punine vječnoga spasenja! Amen! III. MOLITVA ISUSOVO RAZAPINJANJE NA KRIŽU 1 Oče naš...
1 Zdravo Marijo...

Isuse, neizmjerni i neograničeni Stvoritelju neba i zemlje koji sve obuhvaćaš i sve držiš u svojoj vlasti, sjeti se pregorke boli što si je pretrpio kad su Ti Židovi uz Križ privezali Tvoje svete, nježne ruke i noge i probili ih debelim, tupim čavlima; a kada ih nije zadovoljio Tvoj položaj, da uzmognu ugoditi svojem bjesnilu, raširili su Tvoje Rane, zadavali Ti bol na bol, istegnuli Te na Križu zlobnom okrutnošću, vukli Te na sve strane i iščašili Tvoje udove! Ljubljeni Otkupitelju, usrdno Te molim da mi po zaslugama tih svojih presvetih boli na Križu, punih ljubavi za nas, uliješ strah i ljubav prema sebi! Amen! IV. MOLITVA ISUSOVA MOLITVA ZA SVOJE MUČITELJE 1 Oče naš...
1 Zdravo Marijo...

Isuse, nebeski liječniče, na Križ podignut da svojim ranama izliječiš naše rane, sjeti se boli i ozljeda što si ih pretrpio na svim svojim udovima od kojih ni jedno nije ostalo na svojemu mjestu tako da nije bilo boli slične Tvojoj boli! Od pete do vrha glave ni jedan dio Tvojega Tijela nije bio bez muka. Ali uza sve to trpljenje Ti nisi propustio moliti svojega Oca za svoje neprijatelje: «Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!» Po tom svojem velikom milosrđu i po zaslugama tih svojih boli daj nam milost da spomen na Tvoju pregorku muku probudi u nama savršeno pokajanje da zadobijemo oproštenje svih svojih grijeha! Amen! V. MOLITVA ISUSOVO MILOSRĐE ZA RASKAJANE GREŠNIKE 1 Oče naš...
1 Zdravo Marijo...

Isuse, ogledalo vječnoga sjaja, sjeti se kako si u svjetlu svojega Božanstva promatrao predodređenje onih što će se spasiti po zaslugama Tvoje svete Muke, ali si istodobno oćutio i žalost i gorko žalio propast i očaj velikoga mnoštva onih nesretnih grešnika što će biti osuđeni zbog svojih grijeha! Po tomu bezdanu svoje sućuti i milosrđa, a osobito po dobroti što si je pokazao prema raskaljanom razbojniku kada si mu rekao: «Još danas ćeš biti sa mnom u raju», molim Te, blagi Isuse, smiluj se i meni u času moje smrti! Amen! VI. MOLITVA ISUSOVA OPORUKA NA KRIŽU 1 Oče naš...
1 Zdravo Marijo...

Isuse, preljubazni i živo žuđeni Kralju, sjeti se boli što si je pretrpio kada su Te svukli do gola, kao bijednika, pribili Te i uzdigli na Križ! Svi su Te Tvoji rođaci i prijatelji ostavili na Križu, osim Tvoje ljubljene Majke koja je vjerno ostajala uz Tebe u Tvojoj smrtnoj borbi. Nju si predao svome vjernom učeniku rekavši svojoj presvetoj Majci Mariji: «Ženo, evo Ti sina!», a svetom Ivanu: «Evo ti Majke!» Spasitelju dobri, molim Te da se po maču boli što je tada probo dušu Tvoje presvete, prežalosne Majke smiluješ meni u svim mojim žalostima i nevoljama, tjelesnim i duševnim i da budeš uza me u svim kušnjama, a osobito u času moje smrti! Amen! VII. MOLITVA ISUSOVA ŽEĐ 1 Oče naš...
1 Zdravo Marijo...

Isuse, neiscrpivi izvore milosrđa, s dubokim osjećajem ljubavi rekao si na Križu: «Žedan sam!» To je bila Tvoja žeđ za spasenjem ljudskoga roda. Premili Spasitelju, raspali naša srca željom da težimo za savršenstvom u svim svojim djelima! Potpuno ugasi u nama tjelesnu požudu i žar svjetovnih želja! Amen! VIII. MOLITVA ISUSOV NAPITAK NA KRIŽU 1 Oče naš...
1 Zdravo Marijo...

Isuse, slasti srdaca i naslado duhova, po gorčini žuči i octa što si ih kušao na Križu iz ljubavi prema nama, daj nama milost da dostojno primamo Tvoje Presveto Tijelo i Tvoju Predragocjenu Krv za života i u času svoje smrti da budu lijek i utjeha našim dušama! Amen! IX. MOLITVA ISUSOV TJESKOBNI VAPAJ NA KRIŽU 1 Oče naš...
1 Zdravo Marijo...

Isuse, svemogući Kralju, najviša duhovna radosti, sjeti se boli što si je pretrpio kada si uronjen u gorčinu bliske smrti, napadan i vrijeđan od Židova, glasno zavapio da si ostavljen od svojega Oca pa si mu se potužio: «Bože moj, Bože moj, zašto si me ostavio?» Spasitelju moj, usrdno Te molim da me po zaslugama te Svoje smrtne tjeskobe ne ostaviš u gorkim bolima moje smrti! Amen! X. MOLITVA ISUSOVE VELIKE RANE NA KRIŽU 1 Oče naš...
1 Zdravo Marijo...

Isuse, početniče i posljednji cilju svih stvari, životvorna silo, sjeti se kako si uronio u bezdan boli od pete do glave te po zaslugama svojih velikih rana nauči me da s iskrenom ljubavlju vršim Tvoje zapovijedi kojih je put širok i lagan onima koji Te ljube! Amen! XI. MOLITVA ISUSOVE DUBOKE RANE NA KRIŽU 1 Oče naš...
1 Zdravo Marijo...

Isuse, duboki bezdane milosrđa, molim Te po zaslugama Tvojih rana, što su prodrle do srži Tvojih kostiju i Tvoje utrobe, izvuci iz grijeha mene bijednika svega ogrezla u opačinama i sakrij me pred svojim rasrđenim Licem u svoje rane dok ne mine Tvoja srdžba i pravedna zlovolja! Amen! XII. MOLITVA ISUSOVE KRVAVE RANE NA KRIŽU 1 Oče naš...
1 Zdravo Marijo...

Isuse, ogledalo istine, pečate jedinstva, svezo ljubavi, sjeti se mnogih rana kojima si bio izranjen od glave do pete, sav rastrgan i crven od prolivene Predragocjene Krvi. O velike boli što si je pretrpio iz ljubavi prema nama na svomu čitavom nevinom Tijelu! Blagi Isuse, što si za nas još mogao učiniti, a da toga nisi već i učinio? Spasitelju predragi, usrdno Te molim utisni svojom Predragocjenom Krvlju sve svoje rane u moje srce da u njima neprestano čitam Tvoje boli i Tvoju ljubav! Daj da se vjerno spominjem Tvoje Muke i da se tako u mojoj duši obnavlja plod Tvojih patnja i da se svakog dana sve više umnoži moja ljubav prema Tebi, sve dok ne stignem k Tebi, dobri Spasitelju, koji si riznica svih dobara i radosti za koje Te molim da mi ih dadeš u vječnom životu! Amen! XIII. MOLITVA ISUSOVA SMRTNA TJESKOBA NA KRIŽU 1 Oče naš...
1 Zdravo Marijo...

Isuse, jaki lave, besmrtni i nepobjedivi Kralju, sjeti se boli što si je pretrpio dok su se sve Tvoje sile i Srca i Tijela potpuno iscrpile pa si onda priklonio glavu i rekao: «Svršeno je!» Po zaslugama te Tvoje tjeskobe i boli, molim Te, Gospodine Isuse, smiluj mi se u posljednjem času moga života kada moja duša bude u tjeskobi i duh moj uznemiren! Amen! XIV. MOLITVA ISUSOVA SMRT NA KRIŽU 1 Oče naš...
1 Zdravo Marijo...

Isuse, jedinorođeni Sine Očev, odsjeve i sliko Njegove Biti, sjeti se kako si se ukratko i ponizno preporučio svome Ocu kada si Mu rekao: «Oče moj, u Tvoje ruke predajem duh svoj!» Tijelo Ti je bilo ranama rastrgano, Srce slomljeno i Ti si izdahnuo pun milosrđa za nas, samo da nas otkupiš. Kralju svetaca po zaslugama Tvoje predragocjene smrti ojačaj me i pomozi mi da se oduprem zlom duhu tijela i krvi da umrem svijetu i živim samo Tebi. Molim Te, primi u času smrti moju hodočasničku i prognanu dušu koja se vraća k Tebi! Amen! XV. MOLITVA ISUSOVO POSLJEDNJE SVEPROLIĆE KRVI 1 Oče naš...
1 Zdravo Marijo...

Isuse, pravi plodni trse, sjeti se kako si obilno i velikodušno prolio svu svoju Krv iz svoga svetoga Tijela kao grožđe pod tijeskom! Od udarca vojnikova koplja potekla je iz Tvojega probodenog Srca Krv i Voda tako da u njemu nije ostala ni jedna jedina kap. Bio si uzdignut na Križu kao kitica mirte. Nježno Ti je Tijelo uvenulo, sokovi su Tvoje utrobe presahnuli, srž se Tvojih kostiju osušila. Po zaslugama te Tvoje gorke Muke i po Tvojoj prolivenoj Predragocjenoj Krvi molim Te, dobri Isuse, primi moju dušu kada budem u svojoj smrtnoj borbi! Amen! ZAKLJUČNA MOLITVA Moj blagi i vjerni Isuse, raspeti Otkupitelju, rani moje srce da mi pokajničke suze boli i ljubavi budu hranom dan i noć! Svega me obrati k Sebi da Ti moje srce bude vječitim stanom, da Ti se moje vladanje svidi i da Ti kraj mojega života toliko omili da me poslije moje smrti primiš u nebo da Te zauvijek slavim sa svim svetima! Amen!

- 09:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

MOLITVA U IME ISUSOVO



U ime Isusovo uzimam vlast i vežem sve sile i snage u zraku, na zemlji, u vodi, u podzemlju, na onom svijetu, u prirodi i u vatri.

Ti si Gospodin nad svim svemirom, dajem ti slavu u ime tvoga stvorenja. U tvoje ime vežem sve demonske sile koje su došle protiv nas i naših obitelji i stavljam sve nas pod zaštitu tvoje dragocjene krvi koja je prolivena za nas na križu.

Marijo, naša Majko, tražimo tvoju zaštitu i zagovor s Presvetim Srcem Isusovim za sve naše obitelji. Zaogrni nas svojim plaštem ljubavi da se prestraši neprijatelj.

Sveti Mihovile, i naš anđele čuvaru, dođite i branite nas i naše obitelji u borbi protiv svega zla što obilazi svijetom.

U ime Isusovo, zapovijedam svim silama i snagama zla da odstupe istoga časa od nas, od naših domova i naše zemlje.

A mi ti zahvaljujemo, Gospodine Isuse, jer si vjeran Bog i osjećaš s nama. Amen

- 09:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Molitva anđelu čuvaru



Anđele čuvaru mili,
Svojom snagom me zakrili.
Prema Božjem obećanju
Čuvaj mene noću, danju.
Osobito pak me brani
Da mi dušu grijeh ne rani.
A kad s ovog svijeta pođem,
Sretno da u nebo dođem.
Da se ondje s tobom mogu
Vijekom klanjat dragom Bogu.
Amen.

- 09:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Večernja molitva

Hvala Ti Bože moj na kraju još jednog dana. Daj mi svijetlo Duha Svetoga, da mogu ukratko vidjeti kako provedoh današnji dan/u tišini ispitaj savjest i izmoli Djelo pokajanja/
Hvala Ti Gospodine za još jedan dan.Hvala za današnji kruh koji si mi dao i za sve čime uzdržavam svoj život. Hvala Ti za svo dobro što si mi danas iskazao, za kušnje kroz koje si me provlačio i za još jedan dan da ga mogu proživjeti Tebi na slavu. Hvala za pomoć koju si mi pri radu i u životu pružao. Hvala za ljude koje susretoh za one s kojima dijelim tegobe proteklog dana, za sve HVALA!

U ruke Tvoje Gospodine predajem duh svoj. Tebi prikazujem svoje spavanje i svaki trenutak ove noći. Molim Te da nadamnom bdiješ, da me štitiš, braniš i čuvaš da mogu u miru odmoriti. Stoga se stavljam u Tvoje Presveto Srce i pod plašt Majke Marije da me ona s tobom pomiri, Tebi preporuči, Tebi izruči. Neka Tvoji sveti anđeli budu uzame i neka me noćas čuvaju. Udijeli mi Gospodine, mirnu noć i dobar san da se mogu dobro odmoriti i sutra prihvatiti svjesnije i savjesnije Tvoju volju. A Tvoj sveti blagoslov neka me prati. Amen.

- 09:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Jutarnja molitva


Hvala ti Gospodine Bože moj za još jedano jutro i novi dan.Zahvaljujem ti za upravo provedenu noć i Tvoju zaštitu nadamnom. Ti hoćeš da ti i danas služim i da druge koje danas susretnem pokažem Tvoju ljubav.Štiti me da ne upadnem u zablude i daj mi svijest kako je svako moje djelo mrtvo ako nije Tebi na slavu. Učini me stoga orudjem u Tvojim rukama.

Gdje je mržnja da nosim ljubav.

Gdje je uvreda da nosim opraštanje

Gdje je nesloga da nosim slogu

Gdje je sumnja da nosim vjeru

Gdje je očaj da nosim nadu

Gdje je zabluda da nosim istinu

Gdje je tama da nosim svjetlost

Gdje je žalost da nosim radost.

Molim te Gospodine budi uzame tijekom čitavog dana, ne dopusti da ikad zaboravim kako Ti u svakom trenutku dobro znadeš moje misli i čuješ moje riječi i vidiš moja djela. Udijeli mi svoj sveti blagoslov da mogu nositi križ koji si mi pripravio da mogu vršiti tvoju volju.Amen.

- 09:39 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Zlatna krunica Kraljice Ljubavi

Napraviti znak Križa:

U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

Zaziv:
Slatko Srce moga Isusa, daj da Te ljubim sve to više.

Prikazanje:
Vječni Oče, prikazujem Ti Predragocjenu Krv Isusa Krista, kao zadovoljštinu za svoje grijehe i za potrebe svete Crkve.

I. Desetka

Deset puta: Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po Srcu svome.

Zaziv:
Slatko Srce Isusovo smiluj se nama i našoj braći koja lutaju.

Prikazanje:
Vječni Oče, …

II. Desetka

Deset puta: Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po Srcu svome.

Zaziv:
Božansko Srce Isusovo, obrati grešnike, spasi umiruće, oslobodi svete duše u Čistilištu.

Prikazanje:
Vječni Oče, …

III. Desetka

Deset puta: Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po Srcu svome.

Zaziv:
Isuse umnoži nam vjeru, ufanje i ljubav.

Prikazanje:
Vječni Oče, …

IV. Desetka

Deset puta: Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po Srcu svome.

Zaziv:
Slatko Srce Isusovo, smiluj se nerođenoj djeci.

Prikazanje:
Vječni Oče, …

V. Desetka

Deset puta: Isuse blaga i ponizna Srca, učini srce moje po Srcu svom.

Zaziv:
Slatko Srce Isusovo, izliječi bolesne.

Završetak Krunice: Oče naš, Zdravo Marijo i Slava Ocu.



"Molite zlatnu krunicu"
U Poruci 29. Svibnja 1990. Majka Božja je kod ukazanja predala Živki Zlatnu krunicu sa izmijenjenjenim zazivima. Evo što Majka govori o Zlatnoj krunici:

22.05.1992

Djeco moja ljubljena, molite ovu Zlatnu krunicu s izmjenjenim zazivima, koju sam vam Ja dala za moliti, jer ona Meni pomaže u svemu. Isus preporučuje da ju se moli.
Ova Zlatna krunica zasljepljuje sotonu, pomaže dušama u čistilištu, obraća nevjerne štiti nerođenu djecu, liječi sve bolesne koji trpe duševno i tjelesno.

11.08.1990

Živka, ponesi napisanu Krunicu, onu Zlatnu krunicu i podjeli je narodu neka je mole i razmatraju. Neka tu Krunicu ponese Otac Tardif i isporučite je don S.Gobiju, svim svećenicima koji putuju u druge zemlje, neka je raspodjele narodu, neka je moli čitav svijet.
Ta Krunica mnogo mi pomaže u svemu.

26.09.1993

Djeco, Ja pohađam i bolesnike u bolnicama. Recite im neka nauče ovu Zlatnu krunicu, koju sam vam dala i neka j e mole s vjerom i dobit će milosti.



Posebna preporuka
U Poruci od 7. Veljače 1991. Majka Božja posebno preporuča svakodnevno izmoliti:

1 Krunica Blažene Djevice Marije
1 Zlatna krunica s izmijenjenim zazivom.
7 Očenaša i 7 Vjerovanja

- 09:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Krunica Djeteta Isusa odobrena od Sv.Oca Pija IX.



Među oblicima pobožnosti čašćenja čudotvornog Djeteta Isusa iz Praga, nema bolje od pobožnosti male krunice Djeteta Isusa.

Ovom pobožnošću zadužila nas je s.Margareta od Presvetog Sakramenta.Ta dostojna kćerka sv.Terezije umrla je na glasu svetosti 1648. god. u dvadesetsedmoj godini života.Postala je poznata po pobožnosti Djetetu Isusu i širenju iste pobožnosti.

Nadahnućem odozgor, napravila je krunicu koja se sastoji od 3 Očenaša na čast Svete Obitelji i 12 Zdravo Marija na čast prvih dvanaest godina Isusovog Djetinjstva.Isus je objavio svojoj vjernoj štovateljici koliko mu je širenje ove pobožnosti drago.Pokazao joj je u jednom viđenju tu malu krunicu čija su zrnca osvijetljena nadnaravnom svjetlošću.Obećao joj je ,da oni koji budu nosili i s pobožnošću molili ovu krunicu sačuvat će svoju čistoću i nevinost.

U vrijeme dok je živjela s. Margareta, molenjem ove krunice zadobivena su mnoga čuda i milosti duhovne i vremenite.

Dijete Isus sa radošću uslišava duše koje mole ovu krunicu i kraljevski nagrađuje one koji šire ovu pobožnost.

S.Margareta preporučila je da svi nose i mole ovu krunicu Djeteta Isusa kao znak veličine i nevinosti Isusove u jaslicama i kao čvrstu nit koja nas s njim povezuje.

U obrascu kojeg svećenik moli dok blagoslivlje ovu krunicu kaže:

" Gospodine, od svih onih koji nose i mole ovu krunicu na čast 12 godina svetoga djetinstva Isusovog, otkloni đavla koji sije zlo, otjeraj neprijatelje duše i tijela, čuvaj ih od svakoga zla koje proizlazi iz ljudske naravi, čuvaj ih trajno i pomozi im da sretno dođu u život vječni."

Neka se ova krunica moli s pobožnošću i vjerom , pogotovo ponedjeljkom kada se slavi Praški mali Isusi svakoga 25-tog u mjesecu, jer je to dan slavnog Utjelovljenja i Rođenja Sina Božjega."Taj dan se slavi radi velikih milosti kojima nas je Božansko Dijete obdarilo jer se želi razdati", kaže blažena s.Margareta od Presvetog Sakramenta.

Preuzeto iz Petite Oeuvre du Divin Enfant Jesus

- 09:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Krunica svetog Ante




Znak križa



Vjerovanje.........



1.O slavni sveti Ante, tebi je sve moguće jer ti je Bog podijelio moć da uskrsuješ mrtve i probudiš naše duše iz nemarnosti na gorljivi kršćanski život. Oče naš....Zdravo Marijo....Slava Ocu...



2.O dobri sveti Ante, tvoja se mudrost, u svetoj Crkvi na izvanredan način očitovala, zato rasvijetli naše duše svijetlošću nebeskih istina.Oče naš..Zdravo Marijo..Slava Ocu...



3.O milostivi sveče, ti si uvijek pripravan da pomogneš svoje štovatelje u njihovim nevoljama, priteci i meni u pomoć u sadašnjoj nevolji.Oče naš...Zdravo Marijo...Slava Ocu....



4.O silni sveti Ante, ti si već od mladosti naučio pobjeđivati paklenog neprijatelja, čuvaj i brani moju dušu, od njegovih napasti i nastojanja.Oče naš...Zdravo Marijo...Slava Ocu....



5.O čisti sveti Ante, ti si se odlikovao lijepom krepošću,anđeoske čistoće, ne dopusti da se moja duša nikada ne zablati ružnim grijehom nečistoće.Oče naš...Zdrava Marijo...Slava Ocu....



6.O nevini sveti Ante, nebeski liječniče, ti tolikim bolesnicima vraćaš zdravlje, ozdravi moju dušu od grijeha i zlih navika. Oče naš...Zdravo Marijo...Slava Ocu...



7.O plemeniti sveti Ante,vjerni pratioče vodi moju dušu po uzburkanom moru ovog života i privedi je u luku vječnog Spasenja. Oče naš...Zdravo Marijo...Slava Ocu...



8.O ljubljeni sveti Ante, ti si mnoge osuđenike oslobodio od njihove propasti, oslobodi moju dušu od veriga grijeha, da je pravda Božja ne osudi na vječnu propast. Oče naš...Zdrava Marijo...Slava Ocu...



9.O pravi čudotvorče sveti Ante, ti znaš slomljene i zamrle udove opet oživjeti, ujedno oživi svete Crkve njezine udove koji su zamrli ili otpali radi svojih grijeha. Oče naš...Zdravo Marijo...Slava Ocu...



10.O brižljivi sveti Ante, s pomoću tvog zagovora nalaze se izgubljene stvari, pomozi mi da nikad ne izgubim milosti i prijateljstvo Božje. Ako bi se to ipak dogodilo, pomozi mi da ih opet zadobijem. Oče naš...Zdravo Marijo...Slava Ocu...



11.O mili sveti Ante, tebi se utječe mlado i staro, ti ih zagovaraš. Evo i ja nevoljnik, dolazim tebi da me uslišaš i pomogneš. Oče naš...Zdravo Marijo...Slava Ocu...



12.O darežljivi sveti Ante, vidiš da mnoge pogibelji i zamke okružuju moju dušu, smjerno te zaklinjem da me od njih očuvaš i oslobodiš. Oče naš...Zdravo Marijo...Slava Ocu...



13.O predragi sveti Ante, s prijedstolja slave svoje pogledaj na moju molitvu. Neka me milosrdni Otac nebeski usliši preko tvojega moćnoga zagovora. Oče naš...Zdravo Marijo...Slava Ocu...



-Za umrle duše. Oče naš...Zdravo Marijo...Pokoj vječni...


Djevica Marija ne bježi od jednog
grešnika,štoviše,prihvaća sve koji joj se
obraćaju.Stoga se zove Majkom milosrđa: milosrđa
prema bijednima,nada za očajnike.
Misao sv.Ante
Na vrh

Litanije sv. Antuna



(za privatnu uporabu)



Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!

Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli za nas!

Sveta Bogorodice, moli za nas!

Sveta Djevo Djevica, moli za nas!

Sveti Antune Padovanski, moli za nas!

Sveti Antune, miljeniče božanskoga Djeteta, moli za nas!

Sveti Antune, gorljivi apostole, moli za nas!

Sveti Antune, urese svoga svetog Reda, moli za nas!

Sveti Antune, diko svetoga Franje, moli za nas!

Sveti Antune, ljubitelju siromaštva, moli za nas!

Sveti Antune, učitelju pokornosti, moli za nas!

Sveti Antune, ogledalo odricanja i mrtvljenja, moli za nas!

Sveti Antune, ljiljane djevičanstva, moli za nas!

Sveti Antune, miomirisna posudo čistoće, moli za nas!

Sveti Antune, sjajna zvijezdo svetosti, moli za nas!

Sveti Antune, uzore ćudorednosti, moli za nas!

Sveti Antune, ognju ljubavi, moli za nas!

Sveti Antune, krasoto nebeska, moli za nas!

Sveti Antune, škrinjo zavjetna, moli za nas!

Sveti Antune, čuvaru božanskoga znanja, moli za nas!

Sveti Antune, trubljo evanđeoska, moli za nas!

Sveti Antune, stupe Crkve, moli za nas!

Sveti Antune, učitelju istine, moli za nas!

Sveti Antune, vjesniče milosti, moli za nas!

Sveti Antune, revnitelju duša, moli za nas!

Sveti Antune, utočište zapuštenih, moli za nas!

Sveti Antune, utjeho žalosnih, moli za nas!

Sveti Antune, uskrisitelju mrtvih, moli za nas!

Sveti Antune, iskorjenitelju opačina, moli za nas!

Sveti Antune, uzore kreposti, moli za nas!

Sveti Antune, kladivo krivovjeraca, moli za nas!

Sveti Antune, svjetlo nevjernika, moli za nas!

Sveti Antune, ispitatelju srdaca, moli za nas!

Sveti Antune, mučeniče željom, moli za nas!

Sveti Antune, trepete zlih duhova, moli za nas!

Sveti Antune, nalazniče izgubljenih stvari, moli za nas!

Sveti Antune, slavni čudotvorče, moli za nas!

Sveti Antune, sveče čitavoga svijeta, moli za nas!

Milostiv budi, oprosti nam Gospodine.

Milostiv budi, usliši nas Gospodine.

Od svakoga zla, oslobodi nas, Gospodine!

Od svakoga grijeha, oslobodi nas, Gospodine!

Od zasjeda đavolskih, oslobodi nas, Gospodine!

Od kuge, glada i rata, oslobodi nas, Gospodine!

Od smrti vječne, oslobodi nas, Gospodine!

Po zaslugama sv. Antuna, oslobodi nas, Gospodine!

Po gorućoj ljubavi njegovoj, oslobodi nas, Gospodine!

Po revnom propovijedanju njegovu, oslobodi nas, Gospodine!

Po želji njegovoj za mučeništvom, oslobodi nas, Gospodine!

Po ustrajnosti njegovoj u poslušnosti, siromaštvu i čistoći, oslobodi nas,

Gospodine!

Po žarkoj ljubavi njegovoj koja ga učini dostojnim da te kao maleno djetešce

primi u ruke svoje, oslobodi nas, Gospodine!

Na dan sudnji, oslobodi nas, Gospodine!

Grešnici, tebe molimo, usliši nas!

Da se dostojiš na pravu nas pokoru ganuti, tebe molimo, usliši nas!

Da se dostojiš oganj svete ljubavi svoje u nama upaliti, tebe molimo, usliši nas!

Da se dostojiš svetoga Antuna za zaštitnika i zagovornika nama darovati, tebe

molimo, usliši nas!

Da se dostojiš po zaslugama svetoga Antuna pravo nam pokajanje, duboku

poniznost i dar svetoga razmišljanja podijeliti, tebe molimo, usliši nas!

Da se dostojiš po zagovoru svetoga Antuna pomoći nas da đavla, svijet i tijelo

uzmognemo potpuno nadvladati, tebe molimo, usliši nas!

Da se dostojiš sve one pomoći koji svetoga Antuna u svojim nevoljama zazivaju,

tebe molimo, usliši nas!

Da se dostojiš uslišiti nas, tebe molimo, usliši nas!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!





- Moli za nas sveti Antune.

- Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se. Svemogući, vječni Bože, koji si svetoga Antuna odlikovao

obilatim milostima i sjajnim čudesima: udijeli nam milost da sve što god od tebe

po njegovim zaslugama ištemo, po njegovu moćnom zagovoru zastalno

primimo. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Antun Padovanski

Svetac



Život sv. Antuna Padovanskog



Mladost sv. Antuna do svećeništva

Sv. Ante Padovanski rodio se 1195. godine u Lisabonu, glavnom gradu Portugala. Krsno mu je ime bilo Ferdinand. Ostavivši svijet i stupivši u red sv. Franje, dobio je ime Ante, a jer je umro u talijanskom gradu Padovi i tu počivaju njegovi ostaci, dobio je naslov Padovanski.

Njegovi roditelji, otac Martin i majka Marija, bili su plemićkog koljena, nu kako su bili pravi bogobojazni kršćani, više su cijenili krjepost nego plemstvo. Krjepost, to pravo duševno plemstvo, koja nas sve više čini sličnima Bogu, nastojali su da svome sinu ucijepe u srce revnije nego išta drugo. Mladi Ferdinand u ranoj svojoj mladosti učio se znanju i nabožnom životu u svećenika stolne lisabonske crkve. Već u petnaestoj godini odlučio je posvetiti se bogu, pa stupi u samostan Augustinaca kraj Lisabona. Budući da radi čestih posjeta rodbine nije moga naći pravi mir i u miru Boga svoga, kako je želio, premjeste ga na njegovu molbu u Koimbru u samostan sv. Križa istih redovnika. Koliko je god nastojao svim marom, da što više znanja steče iz knjiga sv. Pisma i crkvenih Otaca, toliko je opet svom dušom bio prionuo uz usrdnu molitvu i samozataju. Nakon osam godina svoga boravka u Koimbri zarediše ga za svećenika.

Sv. Ante franjevac i vjerovjesnik

U to se nešto dogodi, što je okrenulo smjer njegova života. Don Pedro, infant portugalski, donese u Koimbru ostatke petorice misionara iz reda sv. Franje, sv. Bernarda i njegovih drugova, koji su početkom godine 1220. uz grozne u Maroku poginuli mučeničkom smrću. Ugledavši naš svetac ove sv. ostatke usplamti željom, da postane redovnkom sv. Franje te da i on prolije svoju krv i podnese mučeničku smrt za sv. vjeru. Zaludu ga odvraćala braća njegovog samostana. Već u ljetu 1220. god. stupi u samostan Manje braće u Olivares kod Koimbre. Iz poštovanja spram sv. Ante pustinjaka, komu je tamošnja kapelica bila posvećena, uze si sada on, redovnik franjevac, ime Ante. U poniznosti i jednostavnosti srca otpoče sv. Ante svoj novicijat, a uz to je brižljivo krio svoju učenost. Kako si je uzeo za uzor sv. Antu pustinjaka, obavljao je uz svoje molitve i pokornička djela.

U to opet usplamti željom, da ode k nevjernicima i da im naviješta sv. vjeru. ''Za tebe je - govorio si je - tvoj Spasitelj prolio svoju krv i dao život svoj, a što si ti do sada učinio za njega! O da bih postao žrtvom ljubavi i bio mučenik!'' Klečeći molio je svoje glavare, neka ga puste k Maurima u Afriku, da im pripovijeda. U prosincu 1220. god. dobije dozvolu od svoga provincijala. Odmah se ukrca na brod sa nekoliko svojih drugova. Nu istom što je stao na obalu afričku i počeo propovijedati, oboli tako, te je mora natrag u Žpanjolsku.

Sv. Ante u Italiji

Lađu, na kojoj je htio natrag, odnesoše vjetrovi drugim putem; lađa stade na sicilijanskoj obali kod grada Mesine. Groznica kroz četiri mjeseca i silni napori na uzburkanom moru posvema oslabiše sv. Antu, ali po malo se oporavljao kod svoje braće; osobito ga veselila nada, da će oko Duhova 1221. god. vidjeti svog duhovnog oca sv. Franju u Asisu, kamo je ovaj svetac sazvao skupštinu svojih sinova franjevaca. Iza Uskrsa krene sv. Ante na put iz Mesine u Asis.

Tom zgodom puno je razgovarao sa sv. Franjom. Ovi razgovori napuniše ga utjehom i pouzdanjem; osobito ga se dojmila jednostavnost i usrdna ljubav spram Boga u sv. Franje. S toga odluči ostati posvema u Italiji i ne vraćati se u Žpanjolsku.

Ali u kojem samostanu da ostane? Radi dugotrajne bolesti i naporna puta izgledao je veoma slabo; na skupštini ničim nije pokazao svoje naobrazbe; tako ga držali i boležljivim i neukim. Zaludu je molio razne glavare samostana, neka ga prime makar na najniže poslove. Napokon se sažali bratu Gracijanu, provincijalu u Romagni, pristupi sv. Anti i zapita ga, je li svećenik. Svetac odvrati da jest; na to ga uze sebi k sebi i stavi u mali samostan Montepaolo, neka ondje šestorici braće laika čita sv. misu. Tu je ostao devet mjeseci u strogoj pokori, a vazda je krio i svoje znanje i vanredna Božja nadahnuća.

Sv. Ante izlazi na glas

U to se sastadoše franjevci sa sličnim mladim redovnicima dominikancima u samostanu Forli blizu Montepaolo. Gvardijan naredi sv. Anti, neka otvori govorom skupštinu. On ponizno posluša nalog, uspe se i govori tako rječito i učeno, da se svi zadiviše. Bio je tu i provincijal, pa kad upozna u svecu divne sposobnosti, učenost i poniznost, imenuje ga propovjednikom u Romagni. Dočuo to i sv. Franjo radovao se i počeo cijeniti sv. Antu tako, te mu dao punomoć, da po čitavoj Italiji propovijeda. A i bio je sv. Ante stvoren za propovjednika. Uz dostojanstvenu i ugodnu vanjštinu, uz jak i mio glas dao mu Bog izvrsnu pamet; naukom i molitvom tako je bio prodro u sv. Pismo, da je pravi smisao sv. knjiga lako i snažno razvijao. Samim svojim životom živio je Evanđelje.

U ono doba širila se krivovjera manihejska pod raznim imenima Valdenza, Albigenza, Patarena, Katara. Svetu i oduševljenu riječ sv. Ante pratio je Gospodin vanrednim znakovima, rijetkim čudesima. Sjeverna Italija i južna Francuska bile su polje djalovanja svečeva. Na tisuće bi se zgrnulo oko njegove propovjedaonice, tako te je često pod vedrim nebom naviještao riječ Božju. Bezbroj ih je obratio što u propovijedi, što u ispovjedaonici, što u razgovoru.

Koncem 1222. god. posla ga sv. Franjo u Verceli, da tamo kod slavnog opata Tome uči mistično bogoslovlje. Iza pet mjeseci pozva ga isti svetac u Bolognu kao učitelja bogoslovije; tako je prvi učitelj bogoslovije iz reda sv. Franje baš sv. Ante. U istoj službi bi poslan 1224. god. u Montpelier. Tu napisa svoje govore o poslanicima 278 na broju. Kasnije je djelovao protiv krivovjeraca u Tulusi, u Puy-u kao gvardijan, u Limogeru kao čuvar provincije za južnu Francusku, svuda predavajući bogosloviju i propovijedajući s. Evanđelje.

U to umre 1226. god. 4. listopada sv. Franjo. Na Duhove slijedeće godine bi sazvana opća skupština franjevaca, da izaberu vrhovnoga glavara. Na njoj je bio i sv. Ante. Red dobi vrsnoga glavara u osobi Ivana Parenti, a sv. Ante u svojoj 32. godini postade provincijalom proširene bolognske provincije u sjevernoj Italiji; povjerene krajeve revno je obilazio, u njima žarko propovijedao, čudesa tvorio i red proširio.

God. 1230 bi opet sazvana opća skupština svih franjevaca, da se posavjetuju o obavezi nekih pravila reda sv. Franje. Bi odlučeno, da se pošalje izaslanstvo papi Grguru IX, neka on o tome svoje izrekne. Papa Grgur IX odredi 3 mjeseca do odluke. Kako je i sv. Ante bio odabran za to izaslanstvo, ostade u Rimu četri mjeseca.

Smrt sv. Ante u Padovi

Mjeseca studenog 1230. god., kad se stvar riješila, vrati se sv. Ante iz Rima sa blagoslovom sv. Oca u svoj omiljeni grad Padovu, da nastavi svoj apostolski rad.

Ali već 13. lipnja 1231. svrši on svoj blagoslovni rad. Umre u Arcelli kod Padove u svojoj 36. godini. Braća njegova pokopaše ga na njegovu želju u padovanskoj crkvi svete Marije Veće. Već u svibnju 1232. godine uvrsti ga papa Grgur IX u Svece. Redovnici sv. Franje odmah počeše pripreme oko gradnje crkve u Padovi na čast sv. Anti Padovanskom. Crkva se dogradi 1263. godine; u travnju iste godine bude posvećena i u nju moći sv. Ante prenesene. Ovu je svečanost uzveličao svojom prisutnošću tadanji general reda sv. Bonaventura. Ovaj dade otvoriti lijes sv. Ante i svi se zadiviše, kad vidješe istrulo tijelo samo jezik cio i rumen, kako je ostao sve do dana današnjega.









Sv. Ante čudotvorac za života



Razna čudesa

Malo je svetaca u katoličkoj Crkvi, po kojima je Bog tvorio tolika i tako vanredna čudesa kao što je tvorio po sv. Anti i na njegov zagovor.

Sv. Ante proživio je svoju mladost u Portugalu i nije se bavio učenjem jezika. Ipak je u svojim propovijedima tako lijepo govorio talijanski i francuski te se činilo, da je te jezike učio od mladosti.

Jedna gospođa je jednom željela slušati propovijedi sv. Ante, a to joj nije dozvolio njezin opaki muž. Ona ode na gornji kat na prozor i tu je čula propovijed posve jasno, iako je sv. Ante propovijedao cio sat daleko. Kad je to kazala svome mužu i on se svojim ušima o tome osvjedočio, obrati se i rado je slušao riječ Božju.

Druga jedna gospođa htjede na svaki način slušati propovijed sv. Ante i ostavi svoje dijete samo kod kuće. Dijete k'o dijete upade u kotao pun vrele vode. Kad se vratila kući nađe dijete u vreloj vodi, gdje se igra. Očito je sam Bog po svome ugodniku očuvao dijete o sigurne smrti.

Opet druga gospođa vrativši se sa propovijedi svečeve nađe u bešici mrtvo dijete. Odmah otrči k svecu i zavapi za pomoć. Sv. Ante reče joj gospodinove riječi iz sv. Evanđelja: ''Idi, sin tvoj živi''. I doista nađe kod kuće dijete, kako se sa svojim drugovima igra.

Iza jedne propovijedi sv. Ante tako se raskaja jedan grješnik, te je stao glasno plakati. Ode sv. Anti, da se ispovijedi, ali ne može od suza. Kad to vidje svetac, reče mu, neka ode, napiše svoje grijehe i njemu ih donese. Čim svetac pogleda napisane grijehe, isčeznuše sva slova. Po tom su i on i grješnik upoznali, da su grijesi oprošteni.

Radi silnog svijeta propovijedao jednom sv. Ante pod vedrim nebom, kad se u čas pojave crni oblaci uz grmljavinu i gromove. Slušatelji su gledali kako da izmaknu oluji, a svetac ih sve zaustavi i reče im, neka se ništa ne boje, jer oni neće pokisnuti. I doista cijela okolina bi natopljena jakom kišom, a na slušatelje ne padne ni kap.

Sv. Ante propovijeda ribama

Kako je bilo rečeno u doba sv. Ante haralo je manihejsko krivovjerje pod raznim imenima, koje je već sv. Augustin sjajno pobijao. U toj nevolji podiže Bog u Crkvi svojoj sv. Franju i sv. Dominika i njihovim redovima jake stupove; oni su krivovjerce snažno pobijali učenošću, propovijedanjem i molitvom. Tu se osobito isticao sv. Ante. Osobito je od toga krivovjerja bio zaražen grad Rimini. Revni biskupi ovoga grada molili su u pape revnih misionara. Kad je u tom poslu tamo prispio sv. Ante, pobojaše se krivovjerci i nagovoriše puk, neka ga ne slušaju. I doista kod propovijedi sv. Ante nije bilo drugih do nekoliko žena i staraca. Uza sve to svom revnošću je propovijedao naš svetac, tako te kad to začuše odmetnici, odluče da ga pogube. Čuvši za to sv. Ante povuče se u samoću, molio je i postio, ne bi li Bog omekšao srce zavedenog puka. Okrijepljen molitvom i postom ode na obalu, te vikne ribama iz sveg glasa: ''Dođite, nerazumne ribe, da čujete riječ Gospodina, koji vas je stvorio, na sramotu ljudima, koji zatvaraju uši i srce glasu Božjem i ostaju u bludnji''. Mnogo se bilo sabralo i ljudi, što iz radoznalosti, što da se narugaju. A gle! Istom što je svetac progovorio, uzbiba se more i silan broj riba svake vrsti i veličine dopliva k obali i uzdiže po koji put glavu, poreda se mirno u polukrugu sve dalje i dalje, pa pozorno i mirno slušaše riječ sv. Ante. Svijet je bio kao zapanjen i gledao, što će se sada zbiti. Na to prozbori svetac: ''Hvalite, ribe, Gospodina, slavite svoga stvoritelja, zahvaljujte mu, što vam je za stan dao neizmjernu vodu sa mnogim zakloništima protiv nepogoda, što vam je dao jasnu i prozirnu vodu, da vidite svoje putove te izbjegnete neprijateljima svojim. Taj Bog blagoslovio vas je kod stvorenja i pripravio vam izobilja hrane, nadario vas plodonošću za umnožavanje vašega potomstva. Hvalite Bogu nad tolikim izvrsnostima i slobodi, koju vam je poklonio. Vas je stvoritelj od svakog gospodstva živih, u općem potopu vas je uzdržao na životu. Vašom pomoću je Bog svome proroku Joni dao trodnevni boravak i iscijelio slijepoga Tobiju. Vi ste dale Gospodinu porez za njega i njegove učenike. Vi ste hrana pokornicima, koji se uzdržavaju od mesa. Vašeg mesa htjede Gospodin jesti, da tako neoborivo dokaže istinitost svoje ljudske naravi i svoga uskrsnuća. Da, sam je Gospodin hodao po vašoj vodi povrh vaših glava; on je od ribara učinio svoje apostole i ribare ljudi; s toga vas je toliko ugnao u njihove mreže''.

Ribe kao da imaju pamet sad bi izronile sad bi uronile, i ne odoše, dok ih sv. Ante ne blagoslovi i od njih se ne oprosti. Onda tek zaplivaše i u moru iščeznuše. A i prisutni bijahu dirnuti; jedni su plakali od ganuća, drugi padoše na koljena i moliše sveca za oproštenje, drugi opet otrčaše u grad i skupiše silu svijeta. Posluh nerazumnih životinja upotrijebi svetac, te im tako živo predoči krivu nauku i okorjelost srca, da se grad sa malom iznimkom posvema obratio.

Čudoviti putovi sv. Antuna

Ante Često puta pojavio se sv. Ante na dalekim mjestima tako, te nije ostavio mjesta, na kojem je bio. Mnoge su osobe izjavile, da im je se svetac u snu pojavio i opomenuo ih, neka ispovjede grijehe, za koje je samo Bog znao. Jednom je propovijedao u glavnoj crkvi u Montpelieru i sjeto se, da nije nikoga bio odredio mjesto sebe kod braće, da pjeva svečani gradual. Žalostan radi toga nasloni se glavom na propovjedaonicu i u isti čas bio je među braćom svojom i pjevao. Tako je Bog na sv. Anti obnovio čudo što se zbilo i sa sv. Ambrozijem. O ovom svecu pripovijeda se, da je jednom kod mise na oltaru u Milanu kao usnuo i u isto doba bio kod sprovoda sv. Martina u Tursu.

Dok je sv. Ante bio u Padovi, okriviše njegova oca Martina radi umorstva, te bi on sa cijelom obitelji odveden u tamnicu i stavljen pred sud, a to s toga, jer se u njegovom vrtu našlo jedno mrtvo tijelo, koje su razbojnici tamo bacili. Svetac po objavi Božjoj saznade za pogibelj, u kojoj mu se otac nalazio, te zamoli glavare svoje, da ga puste iz samostana, a anđeo ga odnese u Lisabon. Odmah sutradan ode pred suca i zamoli ga, neka mu oca oslobode, jer nije nipošto kriv za umorstvo. Kad ga sudac ne htjede poslušati, zatraži lješinu ubijenoga. Sluga Božji zapovjedi mrtvome u ime Isusa, neka ustane i pred svima kaže, da nije njegovoj smrti kriv ni otac ni itko iz obitelji očeve. U taj čas ustade mrtvac i izjavi, da Martin i njegova družina nije ni u čemu skrivila njegovoj smrti. Iza ovih riječi mrtvac opet usne. Tako je sv. Ante povratio dobar glas ocu i obitelji. Na to je sv. Ante ostao jedan dan u Lisabonu i onda ga u noći anđeo opet odnese u Padovu.

Još jednom je naš svetac ovako čudno putovao u Lisabon poradi svoga oca. Kako je ovaj bio poštenjak, vjerovao je svijetu i kroz više godina upravljajući kraljevskim novcem nije tražio svake namire. S toga bi protiv njega podignuta istraga. Budući da nije mogao o svemu položiti točnih računa, bio je u pogibelji, da plati silne svote. Svetac je i ovo saznao po objavljenju Božjem i opet je po anđelu preko noći otišao u Lisabon te kazao, kuda je sve rabio kraljevski novac otac njegov tako točno jasno, te je ovaj bio riješen optužbe. Svetac se opet vrati u istim načinom u svoj samostan.

Sv. Ante sa malim Isusom

Svoju snagu pri obraćanju grješnika crpio je sv. Ante od Boga vanrednim načinom. Jednoga dana propovijedaše u nekom gradiću. Onda ga k sebi pozove jedan građanin i dade mu sobicu na sami, da može mirno razmatrati i znanosti se baviti. Svetac je svu noć probdio u molitvi. Kad je taj građanin obilazio kuću, da razvidi, da li je sve u redu, pogleda iz radoznalosti u sobicu sv. Ante kroz prozor i vidje ga, kako u rukama drži i grli krasno djetešce. Tu pojavu ne mogaše građanin sebi objasniti. Djetešce se javi sv. Anti i reče, da je Isus. Iza molitve opazi sv. Ante onog građanina i zabrani mu govoriti o tome, što je vidio i čuo, dokle god on živi. Taj dobri građanin održa svoju riječ i istom iza smrti svečeve razglasi to viđenje maloga Isusa, kako se sad obično islika sv. Ante.

Sv. Ante proriče

Kao gvardijan u samostanu u Puy-u susretne sv. Ante nekog bilježnika, poznata kao raskalašenog grješnika. Sv. Ante skine kapicu pred njim i pokloni mu se sa velikim poštovanjem. Bilježnik misleći, da mu se svetac ruga, zaprijeti mu se mačem radi uvrede. Svetac odvrati, da mu nije ni na kraj pameti bilo, da ga naruži, nego da ga iskreno poštiva, jer će on jednom biti mučenik za vjeru Isusovu; ujedno ga zamoli, ne bi li se i njega sjetio u svojim mukama. Bilježnik se hladno osmjehnu, ali uskoro se ispuni proročanstvo sv. Ante. Jedan biskup zaputi se u Palestinu, da propovijeda saracenima, a onaj bilježnik u pratnji biskupa tako se oduševi u revnosti, da je i sam počeo propovijedati našu sv. vjeru. Radi toga raspale se tvrdoglavi saraceni, uhvate ga i tri dana grozno mučiše, dok u mukama ne svrši život. Na samrti ispripovjedi što mu je sv. Ante prorekao i izjavi, da ga moraju držati za velikog proroka.

Jednom zamole sv. Antu da reče nadgrobno slovo na sprovodu nekog lihvara, koji je krivičnim načinom bio stekao silno bogatstvo. Svoj govor otpoče riječima iz sv. Evanđelja; ''Gdje je vaše blago tamo će biti i vaše srce''. Na koncu govora reče pokojnikovoj rodbini, neka otvore sanduke pokojnika i tamo će naći njegovo srce. I doista otišavši kući i otvorivši sanduke nađu među novcima još vruće srce pokojnog lihvara.

Sv. Ante strah nečistih duhova

Jednoga dana propovijedaše sv. Ante u Puy-u. Za propovijedi pristupi sotona u liku glasonoše k jednoj gospođi i reče joj, neka odmah ode sa propovijedi, jer da su joj sins dušmani napali i ubili. Ali svetac odmah opazi varku sotone, dovikne gospođi, neka se ne uznemiruje, jer joj je sin potpuno zdrav i taj glasonoša da je nečisti duh. Tako je i bilo, ter ovaj iščezne kao dim.

Kako je naš vanredni ugodnik Božji svakom riječi neumorno kršio vlast nečistoga duha na zemlji, upotrijebio je nečisti duh svako sredstvo, da sv. Antu uništi. Jednom ga prihvati za vrat i htjede ga udaviti. Ali svetac ga otjera riječima pjesme bl. Gospi. ''O slavna djevice, uzvišena na sve zvijezde''.

Drugi put slomi sotona propovjedaonicu, na kojoj je govorio sv. Ante. Tim je mislio utjerati strah i sveca i slušatelje te prekinuti propovijed. Ali svecu, koga su anđeli štitili, ništa se ne dogodi i puk, koga je on već prije sjetio na sotoninu zlobu, ostade posve miran. Narod donese drugi stol za propovijed, a sv. Ante nastavi oduševljeno riječ Božju.


- 09:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

LITANIJE ZA SVEĆENIKE



Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, čuj nas!

Kriste, usliši nas!

Oče, nebeski Bože, smiluj nam se!

Sine, Otkupitelju svijeta, Bože, smiluj nam se!

Duše Sveti, Bože, smiluj nam se!

Sveto Trojstvo, jedan Bože, smiluj nam se!

Isuse, vječni i veliki svećeniče, daj nam svetih svećenika!

Isuse, koji si svoje apostole pomazao Duhom Svetim,

Isuse, koji si svoju žrtvu povjerio rukama svećenika,

Isuse, koji si svojim svećenicima dao vlast da opraštaju grijehe,

Isuse, koji si svojim svećenicima dao moć da dijele blagoslov,

Isuse, posredniče između Boga i ljudi,

Isuse, vrhovni pastiru naših duša,

Da svojoj Crkvi pokloniš mnogo svetih svećenika, Tebe molimo, usliši nas!

Da mnoge mlade i plemenite ljude oduševiš za svećenički stalež,

Da svećenici svoj svećenički stalež očuvaju u čistoći,

Da Tvoji vjernici svećenički stalež s poštovanjem podupiru i promiču,

Da naši svećenici doista budu sol zemlje,

Da oni svojim svetim životom budu svjetlo svijeta,

Da za Tebe i Tvoje vjernike rado podnose siromaštvo i trpljenje,

Da imaju veliko poštovanje prema Tvojoj nazočnosti u svetoj Euharistiji,

Da velikom ljubavlju časte Presvetu Djevicu Mariju,

Da posjeduju snagu mučenika, svjetlo ispovijedalaca, čistoću djevica,

Da mogu voditi narod njima povjeren putem vječnog spasenja,

Da ispravno naviještaju vjeru Tvoje svete Crkve,

Da se dostojiš sve svoje svećenike posvetiti,

Marijo, Majko Crkve, moli za nas!

Sveti Ivane Marija Vianneyu,

Sveti Maksimilijane,

Blaženi Alojzije,

Slugo Božji Ivane Pavle II.,

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

Isuse, veliki svećeniče, pastiru i učitelju, pošalji nam dobrih i svetih svećenika.

Pomolimo se:

Isuse Kriste, vječni veliki svećeniče, koji si se za spasenje svijeta na križu žrtvovao, molimo Te, daj svijetu

svetih svećenika, pravih pastira naših duša, ispunjenih pravom ljubavlju prema Tebi, da nas velikom

revnošću svog poslanja dovedu k Tebi i u vječni život. Amen.




Litanije pustinjskih otaca

Gospodine, smiluj se!
Kriste, smiluj se!
Gospodine, smiluj se!
Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!

Oče nebeski, Bože, smiluj nam se!
Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,
Duše Sveti, Bože,
Sveto Trojstvo, jedan Bože,

Tražitelji Boga živoga, molite za nas!
Stupovi Crkve,
Uresi Crkve,
Mirisni tamjani,
Savršeni mističari,
Veliki pobjednici nad Sotonom,
Božji mudrozborci,
Ljubitelji Riječi,
Baklje u tami,
Ugodnici Božji,
Tješitelji Raspetoga,
Savršeni isposnici,
Veliki i moćni čudotvorci,
Pomoćnici u nevoljama,
Odlučni i odvažni Kristovi vojnici,
Krotitelji divljih zvijeri i prirodnih sila,
Odlični savjetnici zdvojnih,
Anđeoska braća,
Štovatelji Imena Isusova,
Ljubitelji samoće, šutnje i tišine,
Neprekidni molitelji,
Prijatelji pustinje,
Zaručnici Velikog Zaručnika,
Zagovornici za monaška zvanja,
Svi pustinjski Oci,

Milostiv budi, oprosti nam Isuse!
Milostiv budi, usliši nas Isuse!

Da prepoznamo i vršimo volju Očevu, molimo Te Isuse!
Da postignemo čistoću i mir srca,
Da ljubimo tišinu i šutnju,
Za savršenu poniznost,
Za savršenu ljubav,
Za Božju mudrost,
Za dar kontemplacije,
Za dar pokorništva,
Za dar neprekidne molitve kako nam Ti nalažeš,
Za odlučnost i odvažnost,
Za nova monaška zvanja,
Za milost spasenja.


Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, oprosti nam Isuse!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, usliši nas Isuse!
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta, smiluj nam se!

Kriste, čuj nas!
Kriste, usliši nas!
Gospodine, smiluj se!

Pomolimo se! Bože, koji si se udostojao podići u svojoj Crkvi duše koje
su se velikodušno odazvale Tvome pozivu da Te u samoći, šutnji,
neprekidnoj molitvi i tišini pustinje traže i koji si se dopustio naći,
molimo Te, da nam po njihovu zagovoru udijeliš milost spasenja,
da te sa njima i svim Tvojim svetima hvalimo i slavimo u sve vijeke vjekova. Amen.


- 09:36 - Komentari (0) - Isprintaj - #

MOLITVA PRESVETOM TROJSTVU ZA OBITELJ

Slavimo te Oče, Gospodaru neba i zemlje, što si dostojanstvo obitelji ustanovio na sliku svoga Trojstvenog zajedništva ljubavi.

Klanjamo ti se, Gospodine Isuse Kriste, Otkupitelju naš, jer si se udostojao roditi u ljudskoj obitelji i jer si svojom žrtvom na križu bračnu ljubav od rane grijeha iscjelio, te bračno i obiteljsko zajedništvo ljubavi i vjernosti učinio sakramentom svoga saveza s Crkvom. Hvalimo te, Duše Sveti Tješitelju, koji po sakramentu ženidbe, zajedničkoj molitvi i nedjeljnoj euharistiji, kršćansku obitelj neraskidivo ujedinjuješ i posvećuješ, da može biti svetište života i škola kršćanske ljubavi.

Ponizno te molimo, Svemogući Bože, da se po uzoru na Svetu Obitelj, u našem kršćanskom domu, ostvari božanski naum o braku i obitelji - da naša obitelj bude istinska zajednica vjere, života i ljubavi. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen !




15. MOLITVA ZA OBITELJ



Gospodine Isuse, zahvaljujem Ti za svakog člana svoje obitelji. Vjerujem da mi je svaki član obitelji poseban dar od Tebe. Molim Te oprosti mi što toliko puta nisam ih tretirala kao tvoju djecu. Oprosti svakome od nas grijehe koje smo počinili protiv Tebe i jedni protiv drugih.

Gospodine predajem Ti obiteljske probleme, i molim te da se zauzmeš i ispraviš sve što je krivo u našoj obitelji.

Uputi posebne nakane:

a. Razdijeljenost između muža i žene

b. Nedostatak ljubavi u našoj obitelji

c. Neplodnost

d. Tvrdoglavost djece

e. Loše navike članova obitelji alkoholizam i ovisnost o drogi.

f. Besposlenost

g. Rastavu braka

h. Nedostatak molitve

i. Nedostatak zdravog ponašanja

j. Lošeg susjedskog odnosa

k. Nedostatak ekonomskog napretka

l. Nepoštivanje zakona.

I sve druge nakane

Dođi, Gospodine Isuse, dođi u moj život, uđi u moje obiteljske probleme. Okruži svakog člana obitelji sa svojim anđelima, zaštiti nas od napasti, svakog zla i opasnosti. Pošalji svoga Svetoga Duha u izobilju tako da svaki od članova obitelji bude obnovljen na Tvoju sliku i neka mir Duha Svetoga ispuni ovu kuću i ostane s nama sada i uvijek. Dj 16,31: «Vjeruj u Gospodina Isusa i biti ćeš spašen ti i tvoj dom



- 09:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 20.07.2011.

DUHOVNO POSVOJENJE

DUHOVNO POSVOJENJE NEROĐENOG DJETETA



Može biti Tvoja ponizna i iskrena molitva za djetešce u opasnosti pobačaja, kojemu su roditelji nakanili bolnu smrt, zbog nepoznavanja veličine zla kojeg čine, zbog prividno nužnih, često sebičnih razloga, potaknuti silama zla koje vladaju ovim mračnim svijetom (usp. Ef 6,12), zbog časovite koristi koju donosi grijeh, a koja udaljuje iz naroda Božjega oni koji to čine (usp. Heb 11,25). Znaj da Bog želi i raduje se svakom djetetu; ono je Njegovo! Nitko se ne rađa - svako novo ljudsko biće je dar za Tebe, dar za Crkvu i svijet! Ne uzimaj pilulu, ne koristi spiralu - i to je pobačaj!



NE ZABORAVI NIKADA, KOLIKO GOD BILO TI TEŠKO:
NAŠ BOG JE LJUBAV!


SVE ŠTO ZATRAŽITE OCA U MOJE IME DOBITI ĆETE!



Tvoja molitva i žrtva, kao znak Tvoje ljubavi prema Životvorcu i životu, zaista mogu biti izlaz, pomoć i snaga potrebna za spas nerođenog stvorenja Božjeg, koje ima dušu i od začeća je ljudska osoba, kojoj Otac nebeski želi podariti Sebe i život vječni! Ako hočeš, možeš se uključiti u borbu za život!


*KAKO MOLITI*


-moli punih 9 mjeseci, kolikoje dijete koje posvajaš pod srcem majke koja ga ne želi, a koju također pratiš molitvom,
-moliš samo za jedno dijete, čiju narodnost spol, ime i roditelje, zna samo Gospodin,
-možeš se zavjetovati sam - privatno, u grupi - javno, na Euharistiji, zajedno s ostalim župljanima, u molitvenim zajednicama, preko TV, radija i slično,
-ispuštanje molitve, dulje od dva tjedna, zahtijeva obnovu zavjeta; potpuno prezreti zavjet dan Bogu je grijeh,
-budi ustrajan u vjeri da će Milosrdan Bog spasiti to dijete i blagosloviti Tebe,
-nastavi moliti za njegov ispravan i svet kasniji život, da s njime mogneš gledati Boga u vječnoj, obećanoj sreći!

DAKLE:
Duhovno posvojenje je molitvena obveza, koja se može zavjetovati, privatno ili javno, s nakanom spašavanja začetog života u opasnosti. Kroz devet mjeseci molitvom i žrtvom molitelj prati dijete, poznato samo Bogu, kao i njegove roditelje, a osobito majku, te mu time pomaže da se sigurno rodi. Nijedno zlo ne ostaje nekažnjeno - snagom molitve i žrtve uistinu ga možeš spriječiti!

»NASTANAK OVE ZAMISLI«

Godine 1987. u Varšavi (Poljska), bijela braća Pavlini započinju širiti molitvu ovog naziva, čiji se korijenji nalaze u fatimskim objavama Bogorodice i nebeskim pozivima na obraćenje. Pavlinski Red uspješno širi Duhovno posvojenje, koje je kao očiti dar Božji, od tog vremena usko povezano s pavlinskom karizmom i duhovnošću. Ova molitva, upravljena po zagovoru Marije, Majke nerođenih i sv. Josipa, namijenjena je svima onima koji su svjesni ozbiljnosti zla pobačaja, a koji se iz različitih razloga možda ne mogu uključiti utzv. aktivnu borbu.



•Molitva zavjetovanja, samo na početku posvojenja:

† PRESVETA DJEVICE, BOGORODICE MARIJO, SVI ANĐELI I SVETI U ŽELJI DA POMOGNEM OBRANU NEROĐENIH, JA (IME), ČVRSTO ODLUČUJEM DA ĆU OD DANA _____ DO _____, DUHOVNO POSVOJITI JEDNO DIJETE, ČIJE IME SAMO BOG ZNA, TAKO ŠTO ĆU KROZ OVIH DEVET MJESECI SVAKOGA DANA MOLITI ZA SPAS NJEGOVOG ŽIVOTA, KAO I ZA ISPRAVAN ŽIVOT RODITELJA I DJETETA NAKON ROĐENJA. AMEN.


•Svakodnevno moli sljedeću molitvu:


† GOSPODINE ISUSE, ZAGOVOROM TVOJE MAJKE MARIJE, KOJA TE S LJUBAVLJU RODILA I SVETOG JOSIPA, MUŽA ŽIVE VJERE I PREDANJA, KOJI SE BRINUO O TEBI NAKON PORODA, MOLIM TE ZA TO NEROĐENO DIJETE, KOJEG SAM DUHOVNIM PUTEM POSVOJIO/LA, A KOJE SE NALAZI U OPASNOSTI UBOJSTVA POBAČAJEM. MOLIM TE, UDIJELI NJEGOVIM RODITELJIMA LJUBAVI I HRABROSTI DA SVOJEM DJETETU SAČUVAJU ŽIVOT, KOJEG SI MU TI ODREDIO. AMEN.


Svojoj molitvi dodaj deseticu krunice, a Bogu osobito prikazuj svoje kušnje, trpljenja, starost i bolest!

TKO GOD PRIMI DIJETE U MOJE IME
PRIMA MENE I ONOGA KOJI ME POSLAO!


• Ova Tvoja velikodušna molitva, djetetu kojemu postaješ "duhovni skrbnik" donosi život, a Tebe oplemenjuje, produbljuje tvoj odnos s Bogom , otkriva Ti duboki smisao žrtve, a uzrokuje i obnovu Tvog obiteljskog, kršćanskog , poslovnog života, poštivanje i sloge!


•VJERUJ I NE BRINI! Uskrsli Isus pobijedio je sotonu, smrt, bolest i grijeh; liječi rane učinjene pobačajem, dovodi majke do obračenja i vjere, čini ih odgovornima, donosi mir i spasenje, daje Ti svoga Duha Svetoga i vodi Te u svoje Kraljevstvo!

ŠTO GOD TKO UČINI JEDNOM OD OVE
MOJE NAJMANJE BRAĆE, MENI JE UČINIO!

Ako je pobačaj nažalost učinjen, prije sakramentalnog pomirenja s Bogom, moli;
Gospodine, sagriješio/la sam teško protiv Tebe i života. Sada se gorko kajem! Isuse, priznajem da si Ti moj jedini Spasitelj i Otkupitelj i čvrsto vjerujem da me Tvoja Krv čisti od svakog grijeha i zla! Uskrsli Isuse, dođi u moje srce i ispuni me snagom svoga Duha, a moj grijeh prekrij svojom ljubavlju. Amen.


Promicatelj Duhovnog posvojenja za Hrvatsku:
P. Kornelije Marko Glogović
Pavlinski samostan, 52404 Sv. Petar u Šumi 1
Tel: 052/686-201 ili 091/788-5340
Fax: 052/617-774
e-mail: pavlini@pavlini.hr
www.pavlini-svpetar.hr


- 22:29 - Komentari (1) - Isprintaj - #

utorak, 19.07.2011.

SV. TEREZIJA AVILSKA

SV. TEREZIJA AVILSKA

POMOĆ, PODRŠKA I POTICAJ U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU



Pripremila: mr.sc. Teodora Živković, OCDS


I UVOD



Neka nas i danas obogati Bog karmelskim duhom preko sv. Terezije Avilske.

Slušali smo ovih svibanjskih nedjelja o Elizabeti od Presvetog Trojstva, o Maloj Tereziji, o Edith Stein i danas nas je ovdje okupila Terezija Avilska. Sve ove svetice, koje nam je Crkva dala, su nam pomoć kako s Bogom živjeti svagdašnjicu. Svaka svetica nam nešto poručuje, njihove poruke su i danas aktualne ako znamo prepoznati i isčitati što je to što možemo usvojiti, prihvatiti i integrirati u naš život.

Sv. Terezija Avilska nas danas pita: "Imamo li hrabrosti predati se Bogu, danas, i koliko mu zaista vjerujemo?" Površno slušajući ova dva pitanja možemo brzo i površno na oba odgovoriti, ali upoznajmo se s Terezijom i njenim životom i radom pa onda provjerimo naše odgovore.

Papa Pavao VI proglasio ju je naučiteljicom Crkve. Bilo je to prvi puta da je žena bila proglašena naučiteljicom Crkve. To proglašenje bilo je prvo službeno priznanje "ženine" učiteljske funkcije u Crkvi, ali to je ujedno bilo i službeno proglašenje eminentnosti Terezijina učenja i uzvišenosti njena svetoga života.



Sv. Terezija Avilska

"Sv. Terezija Avilska rođena je 1515.god u Kastiljskom gradu Avili u Španjolskoj. Više osobina ju je učinilo slavnom. Bila je velika sveta žena s puno smisla za praktično; obnoviteljica Reda; spisateljica, koja nam je ostavila djela od velike pomoći; mističarka koja ukazuje na put razmatranja i tumači ga; učiteljica Crkve koja svojim autoritetom i iskustvom može voditi svakoga koji živi molitvu i vježba se u njoj. Sva njezina djela izraz su obuzetosti Bogom, koji u njenom životu uvijek iznova preuzima inicijativu, pokazuje joj kako su mnogostrani i puni ljubavi njegovi planovi s ljudima. Bezuvjetno preporuča molitvu kao put i sredstvo do ostvarenja cilja. Kao mističarka, usprkos brojnim izvanrednim darovima, uvijek ostaje čovjek i naglašava potrebu ljudskih vrlina. Živjela je u vrlo kritičnom vremenu Crkve, u vrijeme pojave protestantizma i nestabilnosti crkvenih struktura. U to vrijeme snaga grijeha postavila je u pitanje mogućnost duhovnog života odnosno postojanje nutarnje nadnaravne stvarnosti u kojoj i po kojoj se zbiva svetost kršćanina. Bog je odlučio da upravo Terezija Avilska postane svjedok nutarnjeg misterija. Terezijino vrijeme je i vrijeme duhovnih pokreta stoga se Terezija, oslanjajući se na iskustvo svog vlastitog bića i na teološku učenost drugih, upušta u vrednovanje sveukupne duhovne problematike, zauzima stav i daje ideje za daljnje kretanje". [1]



Položaj žene:

"To je vrijeme kada je žena bila potpuno podložna mužu, obitelji, okolini...Žena koja rađa i ostaje u kući. Žena nije smjela iznijeti svoje mišljenje pred svojim gospodarom i ako bi otkrila da je njezin gospodar "sićušan" čovjek mogla se samo pretvarati."

Ako je tako bilo za žene u svijetu kako li je tek bilo za redovnice, a usprkos tome napravila je, uz Božju pomoć, više nego mnogi muškarci u to doba.





II DUHOVNI PUT SV. TEREZIJE AVILSKE

(Izvadak iz magistarskog rada: Teodora .Živković: "Životni projekt kroz prizmu poslovnog projekta")



"Sv. Terezija Avilska sama je u svom životu prolazila i pronalazila put do Isusa, otkrivala faze na tom putu i uočavala zakonitosti, prepoznavala zapreke, opasnosti i prevladavala ih. Otkrivala je što u sebi treba mijenjati da bi prošla kroz pojedinu fazu. Možemo reći da je upravljala svojim životnim projektom, oslanjajući se u potpunosti na Božju pomoć. Uočavala je zadatke koje treba odraditi da bi se moglo krenuti u novu odaju, u novu fazu projekta. U želji da svojim susestrama pomogne na putu, koji je i sama prolazila, sve je detaljno zapisala i ostavila brojna djela kao upute za vođenje životnog projekta. Slika br. 1 prikazuje njezin životni projekt, hod kroz sedam odaja, sedam faza na putu do cilja.



Životni projekt Sv. Terezije Avilske






Sama Terezija opisala je detaljno hod kroz odaje zamka tako da svatko može, čitajući njezina djela, pronaći i prepoznati sebe u nekim od odaja. [2] Ulazna vrata zamka su molitva, duša bez molitve ostaje izvan zamka, a kako zamak nije drugo nego sama duša – Božje boravište – te osobe ostaju prikraćene u vlastitoj spoznaji i spoznaji Boga, dakle, možemo reći da uopće ne pokreću svoj životni projekt.

prve odaje – obraćenje – duhovni život gotovo da i ne postoji. Ovdje su osobe zarobljene svjetskim stvarima. Njihova spoznaja Boga i sebe vrlo je oskudna, ali ipak su u nekom rastu iako im prijeti stalna opasnost da odustanu od puta i izađu iz zamka; da odustanu od svog životnog projekta;
druge odaje – obilježavaju ih snažni i bolni napori uspona, napetost između ustrajanja i odustajanja – ovo su odaje borbe i ustrajnosti, borbe između dva svijeta. Duša sve jasnije čuje Boga, ali je još uvijek nešto vuče natrag. Ovdje su bitni spremnost na borbu, herojski stav, odlučnost i ustrajnost da se ni po koju cijenu ne odustane od puta;
treće odaje – tko je ušao u treće odaje pobijedio je racionalne djelatnosti i na putu je prema vježbanju sabranosti; osnovni rezultati ovih odaja su poniznost, strpljivost, poslušnost – ovdje već polako započinje blaženo duhovno stanje. Duše se silno vježbaju u pokori, sabranosti, čuvaju se grijeha, vježbaju se u djelima milosrđa prema bližnjima. Čežnja za duhovnim iskustvima i nestrpljivost velika su opasnost da duše odustanu i vrate se izvan zamka, zato je potrebna poniznost u strpljivom čekanju;


U prve tri odaje odvija se naporan proces čišćenja duše, gdje je poseban naglasak stavljen na ljudski element odlučnosti, borbe i ustrajnosti, dok počevši od četvrtih odaja Bog je taj koji sasvim preuzima inicijativu.

četvrte odaje – Terezija ih još naziva odaje mira i noći osjetila u kojoj se već osjeća Božja prisutnost, to je prijelaz u život mistike – ovo su odaje u kojima se vježba molitva i savladavaju problemi rastresenosti u molitvi, u kojima Bog daje molitvu ulivene sabranosti i molitvu smirenosti. Tu se događa susret ljubavi i osjećaj Božje prisutnosti;
pete odaje – "živim, ali ne više ja, nego u meni živi Krist" – ovdje je naglasak stavljen na mistično sjedinjenje, koje dolazi nakon sjedinjenja s Božjom voljom;
šeste odaje – u njima Bog čisti i obogaćuje posredstvom dodira u duhu, a Terezija ih još naziva i zaruke duše – ovdje se događaju posljednje pripreme i pročišćenja duše za potpuno sjedinjenje s Bogom; "posljednji korak prije sklapanja braka". Duša nailazi na brojne poteškoće: izrugivanja od strane bližnjih, problemi s ispovjednicima te "duhovne muke kojima se ne zna naći imena";
sedme odaje – tu se događa duhovna ženidba odnosno preobražavajuće sjedinjenje i potpuna obuzetost Bogom i poslanjem na korist Crkve.


Cijelo Terezijino izlaganje je jedna vrsta jednostavne i sažete interpretacije onoga što duhovni život kršćanina jest. Terezija kreće na put koji počinje od tvrdnje da se Bog nalazi unutar zamka i da ga se može dohvatiti. Iznosi povijest svojeg života kao jasno svjedočanstvo kakav je plan milosrđa što ga Bog ima za svaku dušu. Možemo reći da je po opisu njezina života duhovna teologija pošla od konkretnog slučaja da bi onda na temelju njega dala određeno tumačenje božanskog plana spasenja.



Kao što smo promatrali njezin duhovni rast i prolaz kroz odaje zamka kao ostvarenje životnog projekta isto je tako moguće ono što je radila promatrati kao poslovni projekt, jer sama Terezija upozorava da nije dovoljno samo duhovno rasti, nego da nas upravo taj rast potiče i na djela. Tako nam je Sv. Terezija Avilska dala upute za naš životni projekt, ali i poslovni projekt jer kako sama kaže: "Ne pregnete li da steknete i vršite kreposti, ostat ćete vazda patuljaste." I nadodaje: "Ne želimo i ne bavimo se molitvom da uživamo, nego da zadobijemo snagu za služenje Bogu, jer ovome služi i duhovna ženidba da iz nje nastaju vazda djela, djela." [3]



"Kao što se istinsko apostolsko djelovanje rađa iz kontemplacije, tako i autentična kontemplacija uvijek nosi djelovanje. Djelovanje i kontemplacija postaju jedno, tako što jedno uvijek poziva drugo....Nužno je prije biti da bi se moglo djelovati, prvo ljubiti da bi se moglo činiti..."Sestre moje, ne gradimo kule bez temelja jer Gospodin ne gleda toliko na veličinu djela koliko na ljubav kojom se čini, a učinimo li ono što budemo mogle, Njegovo Veličanstvo će dati pa ćemo moći svakim danom sve više." [4]



Obnoviteljica karmelskog reda i poznata mističarka osnovala je sedamnaest ženskih i nekoliko muških samostana diljem Španjolske. Na slici br. 2. prikazan je njezin rad kao poslovni projekt. Započela ga je kad je jasno u sebi čula Božju zapovijed: osnuj samostane, radu daj vrijednost najuzvišenije kontemplacije, a iz kontemplacije učini djelotvorni posao. "Gospodin hoće činjenice, hoće djela. Ako vidiš bolesnicu kojoj možeš olakšati, nemoj oklijevati da žrtvuješ molitvu. Posveti se njoj; ti moraš osjetiti njezine bolove. Ako nju treba nahraniti, ti ostani gladna. U tome je istinsko sjedinjenje s Bogom." [5]



Slika br. 2. Poslovni projekt Sv.Terezije Avilske



1. faza - ZAMISAO - IDEJA

prvo je uočila potrebu da Karmel treba obnoviti i da Red treba ponovno zaživjeti prvotno Pravilo,
donijela je odluku da će napisati Obnovljeno pravilo Karmelskoga Reda – "Duh, odlučnost i volja imali su u njoj takvu moć da je od časa kada je odlučila, stvar već bila kao završena, jer Gospodin dolazi u pomoć onima koji su odlučili da mu služe." [6]


2. faza – DEFINICIJA PLANA

izradila je plan i program obnove i pokazala ih Ivanu od Križa kako bi dobila potvrdu ispravnosti i podršku u pokretanju projekta.


3. faza – START - OSNIVANJE

započela je s par sestara život u malom gradiću u Castili, u Španjolskoj pokazujući primjerom što je naumila,
tijekom osnivanjima samostana pratila ju je i borba s Inkvizicijom, ali uz nju je bio Gospodin koji ju je vodio, tješio i poticao na uvijek nove akcije.


4. faza – IZVEDBA - POSAO

krenula je uvijek s putovanjem i traženjem pogodnog mjesta za samostan, tražila je osamu, mir, tišinu, ali i blizinu vode i pogodnu cijenu,
dobivanje dozvola za početak gradnje i za osnivanje samostana od Provincijala, Crkve i gospodstvenih vlasti zadavale su joj velike muke i bile prva prepreka na putu do cilja. Nisu svi bili blagonakloni i presretni da jedna žena poduzima tolike akcije. "Došlo je vrijeme da sama uzme stvar u svoje ruke. Jednog dana, kad se osjećala nešto bolje, otišla je do njega, pouzdavajući se u vlastitu vještinu pregovaranja koju joj je Bog dao."...."Žena koja se umije okoristiti prilikama i poznanstvima, ali Terezija ne voli da se spretnost iskrene u lukavštinu, sposobnost organizacije u sebičnost, smisao za inicijativu u preveliku samostalnost, a pouzdanje u sebe u taštinu." [7]
za gradnju kuća zajedno je s građevinarima izrađivala građevinske planove, odabirala građevinski materijal, nadgledavala radove, a često ih i sama vodila – "Sama je preuzela vođenje poslova. Sjedeći na kamenoj klupi unatoč hladnoće, svemu je predsjedavala, sve nadgledala naslanjajući se na svoj štap od kojeg se nije odvajala od onog pada u Avili, za svako pitanje nalazila je najbrže rješenje i poticala ljude jednom riječju ili jednim pokretom ruke." [8]
nakon dovršetka kuće postavljala bi na jedna vrata samostana kip Sv.Josipa, a na druga vrata kip Blažene Djevice Marije; to su bili čuvari samostana i sestara.


5. faza – KRAJ - REZULTAT

za svoje samostane pomno je odabirala sestre, a kriterij je uvijek bio zdrav razum, visok stupanj molitve i krepost poslušnosti i umjerenosti u svim stvarima. Formirala bi procesiju sa sestrama i unijela u samostansku kapelicu svetohranište i raspelo što je bio znak za početak novog života,
organizirala je samostanski život do najmanjih pojedinosti, a posebnu je pažnju uvijek posvetila klauzuri jer je brinula za odvojenost od svijeta – "Zvono: na posao. Zvono: na odmor uz zvrljanje kolovrata. Zvono: na molitvu, zvono: disciplina, zvono: pokora. Zvono: ispitivanje savjesti. Gdjegod se nalazila, štogod radila, svaka karmelićanka u svim samostanima klekne u isti čas i čisti prozračni kristal duše čiju je ljepotu opisala Terezija, i dvije stotine prozirnih srdaca odražavaju lice svoga Kralja." [9] ,
brine i za zdravlje sestara – "Majka se brine i za zdravlje svojih kćeri. Neka ne borave u ćelijama koje su netom sagrađene, dok se potpuno ne osuše zidovi,
odabire starješice samostana – "Catalina znade silno ljubiti Boga i uzvišenoga je duha, a to je dovoljno da znade upravljati. Ona će bit dobra starješica kao i svaka druga. Naučit ću je da strogost treba ublažiti s malo razumijevanja za druge i zasladiti je shvaćanjem za bližnje..... Tako je birajući jednu po jednu i pouzdavajući se više u ono što joj instinkt govori o njenim kćerima, nego u ono što je vidljivo, Majka Terezija od Isusa stvorila je krunu svojih velikih starješica." [10]
vodila je i samostanske računske knjige – "Majka jednako slobodno shvaća pitanje novca kao i sve ostalo: novac je bio za nju sredstvo kojim se služila ne prezirući ga, ali se nije niti vezivala za njega. Nije robovala ni siromaštvu ni obilju. Ako je neka darovita i kreposna novakinja bila primljena u Karmel bez miraza, Majka je zahvaljivala Bogu: "Slava Bogu!" No, isto tako je slobodno rekla: "Obradovala sam se ulasku ove redovnice koja je veoma bogata. Sve je dobro prošlo: "Slava Bogu!"" [11]
vodila je i kao duhovnik duše svojih sestara – "Odstranivši vjernog Juliana de Avila, koji je radi starosti izgubio ugled, rekla je: "čuvao nas Bog od previše starih ispovjednika", i ponovno je sama uporno svojom neumoljivom blagošću preuzela vodstvo duša." [12]


Na kraju poslovnog projekta, nakon što je ustanovila brojne samostane Marcelle Auclair je zapisao i ovo: "Tako je oslanjajući se na svoje dvadesetogodišnje svakodnevno pomno promatranje, uočavajući najmanje reakcije i najbeznačajnije pojedinosti jednako kao i najvažnija zbivanja, preinačujući jedno, imajući u vidu drugo, pozivajući iskustvo u pomoć protiv tradicije i tradiciju protiv prenaglih novotarija, te iste godine 1581. dovršila napokon, točku po točku, Pravilo (Ustanove) Konstitucije obnovljenog Reda Naše Gospe od gore Karmela. Za onih nekoliko mjeseci što ih je provela u Palenciji nije je napuštala ova briga. Bosonogi koji su se okupili na kapitulu u Alca de Henares, morali su konačno usvojiti Konstitucije. Šaljući ocu Gracianu poruku za porukom, ona je do zadnje minute unosila u njih ispravke i poboljšanja." [13]



U Palenciji je saznala da je Papa Grgur XIII odijelio Bosonoge u zasebnu provinciju. Ova bula napisana u obliku pisma predstavlja krunu djela Majke Osnivateljice. Terezija od Isusa vidjela je svoju obnovu ne samo ostvarenu i dovršenu nego i njen nastavak i produženje za budućnost. Dvadeset dva samostana, tri stotine redovnika i dvije stotine redovnica, kako je pisalo u buli Sv. Petra bili su od tada slobodni pred ljudima i pred Bogom, jer su svi postali podložni strogom i nepromjenjivom Pravilu u kojem će se preporađati jedino za Boga.



Tako je uspješno završio poslovni projekt kojem je sponzor bio Gospodin, voditelj projekta Terezija od Isusa, a članovi projektnog tima Bosonogi Karmelićani. Uspjeh je Sv.Tereziji ulijevao snagu jednako kao i borba. Njoj je sve ulijevalo snagu jer je uvijek bila oslonjena na Boga. Živjela je u realnosti Božje sveprisutnosti, u tako uskoj povezanosti s Isusom da nije imala bližeg savjetnika, djelotvornijeg tješitelja i nježnijeg prijatelja od Njega. Bog je za nju bio u svemu i u svima. Ljubila je i radila za svog Gospodina. Jer nadglednik koji radi za svemogućeg gospodara ne vodi računa o vlastitim probicima: on radi bez grozničave užurbanosti ili pohlepe, kori bez mržnje, nepristrano nagrađuje. Kod svakog novoosnovanog samostana mislila je isto što i kod prvoga: "Gospodine ovo nije moja kuća; za Tebe je otvorena i ti se brini za nju.." U Tereziji su se združile Marta i Marija i zato je dostigla takav stupanj u kojem kontemplacija i akcija nisu odvojene nego nerazdjeljive: ona se Bogu u isti mah klanja i služi mu.



Možemo reći da je ovo konkretna uputa za svakog kršćana. No, jasno je da će put prema cilju, prema Bogu biti različit već prema životnim staležima pojedinih ljudi. Ne može se od jedne zaposlene žene, koja je k tome i supruga i majka u obitelji očekivati da po par sati dnevno provede u Crkvi moleći i slaveći Boga, a da pri tom zanemaruje posao i svoju obitelj. Teško je uskladiti poslove ovoga svijeta i odnos s Bogom, ali je ipak moguće. Pravoj pobožnosti ne smeta obavljati one dužnosti koje moramo prema svom životnom staležu. Svaki životni stalež ima svoj duhovni hod i može ga postaviti kao životni projekt.



Iz ovoga zaključujemo što je volja Božja za nas. Božja volja nije jednolična. Crkva je Božji vrt u kojem on želi imati raznovrsno i raznobojno cvijeće. Ta pluralnost čini vrt lijepim. On želi imati ljude koji se izravnije posvećuju molitvi, evangelizaciji, svjedočenju određenog evanđeoskog stava, ali i one koji se angažiraju u društvu i bave vremenitim i profanim djelatnostima uređujući ih po Bogu. Sve su to faze vlastitog posvećenja. Zato Sv.Terezija zastupa pluralnost duhovnosti te veli da "ima mnogo staza na ovom duhovnom putu". Što znači da je glavni put jedan, a svaka faza tog puta ima bezbroj različitih staza. Ona nadalje upozorava, da se čovjek ne treba opterećivati traženjem vlastite staze; ona se sama otvara onome tko iskreno traži Boga i njegovu volju, tko je spreman prihvatiti iz Njegove ruke i ugodno i neugodno. [14]



Kada kršćanin posjeduje tu unutarnju opredijeljenost za Boga i njegovu volju, tada on raste u svetosti kroza sve što čini, a da ni "sam ne zna kako" (Mk 4,27). Sv. Terezija Avilska potiče te osobe da se kroz dan, kada su zauzeti svojim poslovima koji puta u "nutrini uteknu svome Bogu", upute mu kratku riječ pouzdanja, ljubavi, pažnje, kakav uzdah srca. Tako će i poslovni i životni projekt napredovati pod našim mudrim vodstvom i s osloncem na Boga. Konkretne životne okolnosti su različite za svakog čovjeka. Svaka je osoba jedinstvena i neponovljiva. Ima svoju dob, naravne karakteristike, svoju profesiju, stalež, konkretnu situaciju, itd. Ne može se od gitare očekivati zvuk orgulja, ali svi smo dobili iste upute za ostvarenje svojih projekata.

(kraj navoda)





III PORUKE SV.TEREZIJE AVILSKE – NAMA - DANAS

(U nastavku svi navodi su iz knjige Marcele Auclair: Prva žena naučiteljica Crkve)



Čitajući djela ove svetice i knjige koje su drugi pisali o njoj prepoznala sam četiri osnovne poruke i nekoliko ključnih pojmova koje su bile važne u 16.stoljeću u njeno vrijeme jednako kao i danas u 21. stoljeću, a koji se isprepliću i nadopunjuju. Stotine godina su prošle, a njezina poruka jednako je aktualna i živa.

Molitva - Terezija je učiteljica molitve – opisana je detaljno i pristupačnona početku ovog teksta
Osobni razvoj, život u Božjoj prisutnosti, spoznavanje sebe samog – Terezija nam je primjer kako se boriti protiv sebe i napredovati u duhovnom životu
Pripadnost Crkvi – ističe uvijek vjernost Crkvi
Akcija/djela/rad
I još bih posebno istaknula riječi/pojmove koji se najviše ponavljaju u njezinim djelima i koje su povezane sa svim njezinim porukama. To su ODLUČNOST I VOLJA u svemu i TAŠTINA I OHOLOST U GRIJEHU.

Njezina je nauka odraz vlastitog osobnog života i duhovnog iskustva.



Danas neću govoriti o Terezijinoj biografiji, obitelji, mladenaštvu, bolestima.....iako sve to mnogo govori o njoj. Neću govoriti ni o njenom putu molitve, njenom duhovnom hodu jer bi nam za to trebalo puno više vremena, sve sam to zapisala pa ćete moći pročitati. Danas bih govorila o onim stvarima koje sam usvojila, proživjela i dio su mog iskustva.

Kao poslovna žena tražila sam u njenom životu i radu savjete i iskustva koja govore o prožimanju akcije i kontemplacije, rada i molitve. Tražila sam i našla podršku u svakodnevnom radu.

Izvršni sam direktor sektora u Privrednoj banci koji sam osnovala od početka; nije prije postojao, zaposlila ljude, organizirala posao, a pomoć sam, prije sedam godina, našla u životu sv.Terezije



Krenula sam prvo stazom osobnog razvoja i odlučnosti.

OSOBNI RAZVOJ, ŽIVOT U BOŽJOJ PRISUTNOSTI, PUT SAMOSPOZNAJE I ODLUČNOST



"Terezija je po prvi puta izrekla ključnu riječ svoga duhovnog kao i aktivnog života: Tako sam malo po malo odlučila prisiliti sebe da uđem u samostan determinacion, determinirati, odlučiti. »Odlučih ... «, Odlučila sam, ... « »Od silne je važnosti da počnemo s čvrstom odlukom... « »Duša koja započinje s čvrstom odlukom već je učinila veliki dio puta... « » ... malo, gotovo ništa, jedna sasvim mala odluka......«



"...Sada je znala da osjećaji, želje, ukus, vladanje, sve ono što se čini našim značajem, nije drugo nego skup težnja koje se mogu vježbanjem i navikom pobijediti ili razviti, da je sve to podložno nadzoru volje. Bog je stvorio čovjeka slobodnog da može izabrati savršenost. »On hoće upravo, tu odluku«. »On čeka samo našu odluku da sve učini sam«. "Gospodin pomaže onima koji su odlučili služiti njemu na slavu ".



"Za njene postupke mogli bismo reći: »Dobro je promislila i promotrila ono što mora učiniti, zatim bi izvela ono što je zaključila i odredila, s velikom odlučnošću i ustrajnošću dok ne bi postigla potpuni cilj." Kasnije će reći i za najvišu duhovnost: "Sve je učinjeno onoga trenutka kad se duša odlučila na nutarnju molitvu«. U jednom kratkom poglavlju svoga Života deset puta je napisala riječ determinacion koju je povezala s idejom slobode: »Nužno je da se započne s ovom slobodom i odlukom ... « »Ona koja ima u sebi tu odluku ne treba se ničega plašiti ... « »Treba odlučiti da neće dopustiti da Krist padne pod križem pa makar ta suhoća trajala cijelog njenog života«. (str. 36-37)

˙

"Odlučila je dokrajčiti svoju neodlučnost."



"Usvojila je i devizu grada Avile: Antes quebrar que doblar, radije se slomiti nego popustiti, radije umrijeti nego odustati."



"Nije gubila iz vida da će joj najteže biti boriti se sama sa sobom. Činilo joj se da nije toliko stvorena za svetost koliko za uspjeh u svijetu; optuživala je sebe da je puna pogrešaka i oprečnosti: ponosna ali lakoumna, zapovjednička ali podložna utjecajima; spominje svoje »krajnje licemjerstvo« i odvratnost prema laži, želju da se dopadne, koja ipak nije ublažavala promjenljivost odstranjenih raspoloženja, koja su znala planuti »strašnim« srdžbama, te onaj osjećaj, časti, ono »crno samoljublje«, krivo shvaćeno samoljublje koje »nikakva turpija nije mogla izbrusiti". ( a kamoli svi seminari za managere koji se danas organiziraju)



"Dakle, na početku svoga redovničkog života Terezija je shvatila vrijednost onoga što je nazivala "herojskim činom": "Kad pomislim na to, nema ničega, ma bilo i najteže, što ne bih prihvatila. Iskustvo mi je pokazalo da, ako se prisilim učiniti samo za Boga nešto što je na oko grozno, nagrada će biti to slađa što je bojazan bila veća".

"Sada je postala revnija; već ju je dotakao plamen božanske ljubavi i ona sve više zahtjeva od same sebe. (str. 44)



PRIPADNOST CRKVI



Učestali napadi na Crkvu i pretjerani aktivizam te kako nam Terezija može pokazati put i pravu mjeru u svemu. Kako se Crkva i svećenici danas napadaju neću ni spominjati. Nekome je očito jako važno da ti napadi budu stalni i da svakako ne bude perioda bez napada radi očuvanja kontinuiteta. Da nije bilo sv. Terezije 1989. godine kad sam je prvi puta susrela u njezinim djelima možda bih se i ja uhvatila na taj mamac. "Gdje je zamka?" Zamka je da počnemo misliti kako je Crkva nepotrebna jer se u Boga može vjerovati i bez Crkve, zato je se želi na svaki način diskreditirati, ali ne dajte se uloviti. Bez Crkve nema puta do Boga.





O.Vjenceslav ovako govori u jednoj radio emisiji "Hvaljen Isus i Marija":

" Koliki su se užasnuli nad Gibsonovom Pasijom, ali za Isusom nisu pošli. Koliki su lani vikali na Crkvu koja je stoljećima skrivala jedino Evanđelje, kažu oni, jer se je bojala istine. Tko se od njih približio k Isusu da zaživi s Njime, Njegovo Evanđelje. Hoće li netko od ovogodišnjih razglabatelja Crkvenih pitanja pristupiti k Crkvi kao Majci s punim povjerenjem i dati joj da mu ona pokaže Isusa, blagoslovljeni plod utrobe svoje. Daj Bože. Ali kao i ranije, svi će oni ostati vani i izdaleka svom oštrinom razuma i logike razglabati, istraživati, zaključivati i osuđivati ono što ne poznaju iznutra."



"U Terezijinom se životu i nauci ističe i osjećaj eklezijaliteta, osjećaj s Crkvom. Crkva! »To je tema našega vremena. To je tema Koncila« veli Pavao VI. (Oss. Rom. 9. IV 1970). Terezija u svojim velikim i »malim« knjigama ističe svoju vjernost Crkvi. U Putu savršenosti piše: »U svemu se držim istina svete Majke rimske Crkve«. U duhovnim izvještajima svojim ispovjednicima dodaje: »Podvrgavam se opomenama Crkve«. A za nju »podvrgavati se isto je što i ljubiti« Crkvu. (Marcelle Auclair). A na smrtnoj postelji razgovjetno i s mnogo dostojanstva i radosti ponavlja: »Gospodine, ja sam kći Crkve«. Terezija izjavljuje da je »kćerka Crkve«. Ona je tijesno povezana s »Crkvom boli« svoga vremena i pati s Crkvom u njenoj obnovi. Trpi zbog dramatičnog rascjepa jedinstva u Crkvi svojih dana kao i zbog profanacije sv. Euharistije i svećenstva. Ona zato, novo osnovanu karmelsku obitelj poziva na molitvu i apostolsko djelovanje. Sve: molitve, žrtve, samoća, rad, sav život zajednice treba da je na službu Crkve. Ako sve nije potčinjeno službi Crkve »tada, sestre, - veli - znajte, da ne ispunjavate svrhu zbog koje vas je Gospodin sakupio na ovome mjestu«: Ona osniva i mušku granu Karmela, -da u Crkvi čuva duhovne vrednote i pomaže joj u nevolji."



"Terezija nam je danas potrebna, da nam ureže u dušu duh II. vat. koncila: duh svetosti i eklezijalnosti, osjećaja s Crkvom!"



Stoga je zovite u pomoć kad posumnjate ili kad sami budete morali nekome objasniti da nemaputa do Boga bez Crkve.









AKCIJA I KONTEMPLACIJA



Današnji pretjerani aktivizam ovako je opisala Sv. Terezija

"Jadna Dona Luisa! " Za osobe njena roda sve je samo obaveza, zato je velika zabluda nazivati ih gospodom, dok su oni zapravo robovi tisuće obaveza....Stjecala sam veliku dobit promatrajući sve to, i to joj rekoh." (str. 98).



"Ne pregnete li da steknete i vršite kreposti, ostat ćete vazda patuljaste." I nadodaje: "Ne želimo i ne bavimo se molitvom da uživamo, nego da zadobijemo snagu za služenje Bogu, jer ovome služi i duhovna ženidba da iz nje nastaju vazda djela, djela." [15]



"Kao što se istinsko apostolsko djelovanje rađa iz kontemplacije, tako i autentična kontemplacija uvijek nosi djelovanje. Djelovanje i kontemplacija postaju jedno, tako što jedno uvijek poziva drugo....Nužno je prije biti da bi se moglo djelovati, prvo ljubiti da bi se moglo činiti..."Sestre moje, ne gradimo kule bez temelja jer Gospodin ne gleda toliko na veličinu djela koliko na ljubav kojom se čini, a učinimo li ono što budemo mogle, Njegovo Veličanstvo će dati pa ćemo moći svakim danom sve više." [16]



I kako je krenula?? Započela ga je kad je jasno u sebi čula Božju zapovijed: osnuj samostane, radu daj vrijednost najuzvišenije kontemplacije, a iz kontemplacije učini djelotvorni posao. "Gospodin hoće činjenice, hoće djela. Ako vidiš bolesnicu kojoj možeš olakšati, nemoj oklijevati da žrtvuješ molitvu. Posveti se njoj; ti moraš osjetiti njezine bolove. Ako nju treba nahraniti, ti ostani gladna. U tome je istinsko sjedinjenje s Bogom." [17]



Osnovala je brojne samostane, napisala 4 knjige i preko 5.000 pisama i to u vrijeme kada je žena bila potpuno podložna mužu, obitelji, okolini...a klauzurna redovnica obvezna na klauzuru i poslušnost Crkvi ... i kako je onda podigla tolike kuće, smjestila redovnice, organizirala sve od gradnje do molitve.?!



Išla je naprijed "s neustrašivošću Duha Svetoga, jer je njena hrabrost nadilazila hrabrost muškaraca i žena". (str. 89-90)



I pitala: "Gospodine, zašto mi zapovijedaš nemoguće stvari? Kad sam već žena, da sam barem slobodna! ali vezana sa svih strana, bez novčića – i bez mogućnosti da pribavim novac, ukratko bez ičega. To su bile činjenice, ali zbog poslušnosti i ljubavi prema Isusu odmah dodaje: "što mogu učiniti, Gospodine?" I tako iz molitve i razgovora s Gospodinom nižu se djela. (str. 91.)



"Terezija pravi nacrte, zapovijeda radnicima, postavlja dvostruke rešetke između kora i kapelice. Rešetke su napravljene od gusto isprepletenih šipki tako da redovnice mogu pratiti službu na oltaru skrivene od pogleda. Zidovi nisu žbukani. Sve je veoma siromašno, ali izvanredno čisto. Terezija je sve tako dobro rasporedila da su razmjeri skladni."



Kad je jednom kroz molitvu dobila poruku ništa je nije moglo zaustaviti, pa sve je ionako radila za Gospodina.



Kolike je prepreke imala čitajte u njezinim knjigama.

"Teškoće su velike i mala skupina gubi hrabrost, ali osnivateljica nikad ne popušta: ona je »odlučila« da postigne cilj. Već tada je bila žena koja se »neće plašiti izvanrednih i velikih pothvata, nego će uživati i radovati se što ih može ostvariti, jer je lagani pothvati nisu zadovoljavali." (str. 92.)



Molitva i rad za Tereziju su isto, evo kako piše na jednom mjestu.



"Međusobno se pomagati, suosjećati, »unijeti nježnost u dobru volju«, radovati se sa susestrama u vrijeme dnevnog odmora« i onda ako vam nije do toga«", njegovati bolesne, služiti u najnižim poslovima, sve je to Terezija stavila u isti red s kontemplacijom ili nutarnjom molitvom: Što nas briga hoćemo li služiti na ovaj ili onaj način" Ljubav prema Bogu ne može se odijeliti od ljubavi prema bližnjemu. (str. 113).



Svojim sestrama je govorila kako Karmelićanka mora zorno pokazati kako »djelima propovijedati, budući da nam apostol i naše neznanje ne dopuštaju da propovijedamo riječima."



"Po njenu sudu dobro upotrijebiti darove koje nam On daje znači njega slaviti".



"Kćeri moje, nemojte očajavati kada se radi poslušnosti moramo baviti materijalnim stvarima!

Ako radite u kuhinji znajte da se Gospodin nalazi među loncima. Tako se ugodno osjećala među loncima u samostanu Sv. Josipa da je Izabel de Santo Domingo zatekla Majku kako je pala u zanos pred pećnicom." (str. 118)



A kako nije uvijek sve išlo glatko znala ju je uhvatiti i malodušnost i tuga. Srećom brzo ju je prolazilo.

"A zatim plače. Plakala je dane i noći u pustinjačkom skloništu sva izvan sebe zbog bolne nemoći: Nemoćna ženica kao ja nije mogla ništa. "Zar ništa? Ništa nego plakati? Nemojmo misliti da smo sve učinile prolijevajući suze, nego zasučimo rukave i radimo."



"Najprije molitva. Molitva može biti borba, šutnja tvrđava, a mrtvenje taktika: duh usredotočen na Boga ima istu snagu kao vojska u pokretu, a nijeme, nepomične žene ispod svoje crne koprene mogu se boriti za mir u svijetu, stvarajući od svake svoje misli, od svakoga svog odricanja "junačko djelo." (str. 126.)



"Ona prelazi preko razboritih razmišljanja i odlučuje jednom za uvijek da ne treba računati uvijek o razumnosti. Razumnost je nametljiva. Za nju teškoća nestaje onoga trenutka kad je odlučila pobijediti: »To me staje samo malo napora u početku.« Ova vječno bolesna žena nazivlje »malim naporom« silne poslove u kojima je radosno sudjelovala. Ona ne zna za oklijevanje, odmah joj je jasno što hoće i smjesta se daje na posao. Ali kad je okolnosti primoravaju da bude strpljiva, ona čeka, ali ne napušta zamisao." – ne odustaje. (str. 128.)



"U vrijeme kada je počimala svoje veliko djelo osnutka, Terezija od Isusa imala je pedeset i dvije godine. Klauzura nije ni malo naškodila onome što je u njenom svjetskom životu dovelo do blistavog uspjeha: još je uvijek lijepa, vesela, živahna, bolji govornik nego ikada i obdarena čarom kojem su se uzalud opirali. Silna iskustva nisu ostala neplodna nego su neprestano nadopunjavala njenu izvanrednu osobnost, ne oduzimajući joj ništa i ne rušeći u njoj ništa."



"Terezija od Isusa je odlučila da se ne da sputati svakovrsnim bolestima koje su joj ipak prouzrokovale neprestane bolove i od kojih je najmanja neugodnost bila svakodnevno povraćanje. Za pet godina klauzure što je proživjela u sv. Josipu ona je sazrela, a da to nije ni slutila; najviši stupanj molitve oboružao ju je za djelovanje. I evo je slobodne, duhom slobodne, gospodarice same sebe, jer se oslobodila svakog egoizma, svakog ponosa i osobnog probitka; puna je srčanosti, svojstvene njenoj rasi, odvažna »odvažnošću koju Bog daje mravu:" ( str. 129.)





IV AKTUALNE PORUKE



A sad evo poruke za nas i ujedno provjera odgovora na ono pitanje s početka: koliko se Bogu prepuštamo i koliko mu vjerujemo, koliko smo kadri postupiti kao Sv.Terezija. Možemo li se ovako prepustiti: "Kad je dobila dozvolu za otvaranje jednog od samostana ona ode očarana »uvjerena da ima sve premda nije imala ništa.« Preostala su joj samo tri-četiri dukata. »Terezija od Isusa i tri dukata ne znače ništa, ali Terezija od Isusa, tri dukata i Bog, to je sve."



Ali »kući ni traga«. Terezija po svom običaju ore, sije, radi svim svojim silama i mogućnostima, pa i preko toga i nepokolebivo čeka ispunjenje obećanja: »Kucajte i otvorit će vam se«. Kucajte znači: radite. (str. 146. – 147.)



Posebno mi se dopada ovaj komentar njenog ispovjednika:

"Ovaj provincijal, Juan de Salinas, viđao je Tereziju za vrijeme cijele korizme i gotovo je svakog dana ispovijedao. Mudro je i dalje ostao kod svoje tvrdnje i rekao ocu Banezu: "Prevarili ste me kad ste rekli da je Majka Terezija žena. Vjere mi, ona je muškarac i to od onakvih koji imaju najviše prava nositi bradu."



Odlučan duh majke Terezije, njena hrabrost u suočavanju sa zbiljnošću, bilo da se radi o materijalnim ili duhovnim stvarima, nije svojstvo muškaraca nego velikih duhova i pravih značajeva. (str. 169.)



˙"Majka Osnivateljica posjedovala je rijedak dar da povezuje ljubav prema samoći i kontemplaciji sa sposobnošću da pregovara sa svijetom, oboružana pronicavošću, opreznošću, pa i lukavošću. Za nju je uspjeh njenih pothvata značio ostvarenje Božje volje na zemlji. I kada priznaje: »Ja sam stara i umorna al' moje želje to nisu,« dokazuje koliko je još uvijek snažna njena sklonost za radom pod žezlom "Kapetana ljubavi, Isusa našeg jedinog dobra!"

(str. 245.)



"Radost i napredak u ljubavi, to su plodovi što ih je Terezija od Isusa ubrala na drvetu križa. Napredak u blagosti uvijek je divan znak, naročito kada se rađa iz velike patnje; no u očima Majke Osnivateljice on dobiva svu svoju vrijednost istom onda kada je usmjeren prema djelovanju." (str. 251.)



"Terezija radi, pa i spletkari, ne preza pred nikakvim naporima, noći provodi u pisanju pisama i knjiga, a dane u upravljanju, poticanju, nadahnjivanju i borbi. No kraj svega ovoga za nju je najbolje šutjeti i razgovarati s Bogom. Jednom riječju: odlučno raditi kao da ne molimo, i tako žarko moliti kao da ne radimo. U njoj su uvijek nerazdvojno združene Marta i Marija i zato je dostigla takav stupanj u kojem kontemplacija i akcija nisu odvojene nego nerazdjeljive: ona se njegovu Veličanstvu u isti mah klanja i služi mu.



SAVJET ZA NAS DANAS:



"Molitva, molitva, drage sestre! "Svaku ozbiljnu odluku pretresite najprije u molitvi!" "Slušajmo Boga kao što se sluša najbolji prijatelj...Kada nastojimo vršiti njegovu volju nemamo se čega bojati..On uzima sve u svoje ruke. Jer Krist je izvanredan prijatelj, ako gledamo u njemu čovjeka s njegovim slabostima i patnjama; tada On ostaje s nama. Kada se naviknemo da ga tako gledamo, lako ćemo ga naći pokraj sebe..." i živjeti uvijek u Božjoj prisutnosti. Na taj način njen dobri Prijatelj nije ju nikada ostavljao. Upravo u ovim trenucima, kada je po logici svaka nada bila nemoguća Majka Terezija je bila najjača. Prijatelji su pobjegli ili se sakrili, Kralj šuti, mržnja je udvostručila nasilje protiv Obnove, ostaje jedino Bog, ali »Bog je dovoljan.« .



Pouzdanjem u Boga, potpunim povjerenjem, pobjeda je zasjala. Velika je istina: »kada se počnemo pouzdavati u ljudska sredstva, božanska nam mogu otkazati. Bog samo čeka našu odluku da mu se prepustimo pa da sve sam učini.«









PORUKA ZA MENAGERE I PODUZETNIKE



˙Moram zahvaljivati Bogu zbog načina kako ona vodi svoju kuću i zbog talenta koji pokazuje....Po svemu se vidi: žena koja se umije okoristiti prilikama i poznanstvima. Ali Majka ne voli da se spretnost iskrene u lukavštinu, sposobnost organizacije u sebičnost, smisao za inicijativu u preveliku samostalnost, a pouzdanje u sebe u taštinu. Nije propustila da upozori na to Mariju Bautistu:



Najprije počinje nježnošću: »Čudno je kako me gotovo sva pisma umaraju osim vašeg ... « Zatim slijede posve određeni prigovori: » ... Žalosno je kada je čovjek uvjeren da sve znade kao što ste vi uvjereni; i još tvrdite da ste ponizni! Znajte da mi se nimalo ne dopada vaše uvjerenje da nitko ne radi tako dobro kao vi ... Neka vaša časnost prestane s tim lukavštinama." (str.285.)



Živjela je u realnosti Božje sveprisutnosti, u tako uskoj povezanosti s Isusom, da nije imala bližeg savjetnika, djelotvornijeg tješitelja i nježnijeg prijatelja od Njega. Bog u svemu. Bog u svima. Je li mogla prosuđivati? Mogla je samo ljubiti i raditi za svog Gospodina. Jer nadglednik koji radi za svemogućeg gospodara ne vodi računa o vlastitim probicima: on radi bez grozničave užurbanosti ili pohlepe, kori bez mržnje, nepristrano nagrađuje, »kupuje kao da ne posjeduje, služi se stvarima kao ne služeći se«. U njemu nema nemira: Kod svakog novoosnovanog samostana mislila je isto što i kod prvog: »Gospodine ovo nije moja kuća; za Tebe je otvorena i ti se brini za nju ... " (str. 289).



Nikada nije lagala, nikada nije o nikome zlo mislila. Energična kada se radilo o probicima Reda, toliko je bila ponizna kada je bila ona u pitanju da se pokoravala vlastitim podložnicama. Znala je reći: "Ne znam zašto me zovu Osnivateljicom, kad je Bog osnovao te kuće ... «













V ZAKLJUČAK



Pokazala nam je kako pronaći pravu mjeru, što je rad Bogu po volji, a što pretjerani aktivizam i kako se kroz molitvu pronalazi prava mjera i kako u našem životu, ako Bogu vjerujemo, nema mjesta onoj destruktivnoj i depresivnoj izjavi: tu se ništa ne može.



"God. 1915. jednim okružnim pismom izdanim u Ministarstvu rata kralj Alfons XIII, proglasio je Tereziju zaštitnicom četa i korpusa svoje intendature. To je bilo dostojno priznanje administrativnim sposobnostima one koju je sveučilište u Salamanki već proglasilo doktorom mistike, a sv. Petar joj priznao »nebeske časti«".



Mogu je uzeti za zaštitnicu i žene kućanice i zaposlene žene našeg stoljeća, kao i svi oni koji izgrađuju, rade i stvaraju, svi koji štuju prijateljstvo, svi koji se nadaju unatoč protivštinama. Jer sigurno nije najmanja Terezijina zasluga što je pokazala da Bogu odani čovjek mora biti ujedno i potpuni čovjek, i da veliki sveci ne preziru male kreposti. (str. 305.)



Neka sv.Terezija Avilska postane i naša prijateljica, suputnik i naš putokaz prema Bogu i primjer kako živjeti u Božjoj prisutnosti, svaki trenutak i kako u molitvi čuti što nam je činiti.



Sve što mi ne možemo Gospodin može i kako kaže Psalam prve nedjelje svibnja: " Djela ruku naših nek uspiju Gospodine".



Mjesec svibanj je kao Terezijin samostan, na početku 1. svibnja je sv.Josip, na kraju, s druge strane, Blažena Djevica Marija, a tijekom cijelog svibnja karmelićanke i karmelićani i mi s njima.



















SAVJETI:

Nemoj lijegati pospan, nego veoma budan u želji za Gospodinom. Sretni oni koji se bave molitvom prije nego usnu i koji se, budeći se, odmah vraćaju molitvi.
Molite sv.Josipa, kojeg je i sama molila, za pomoć u molitvi.
Uvijek se trudila živjeti u Božjoj prisutnosti. Ona neprestano moli i radi.
Za najmanju riječ što dovodi do neprijateljstva˙ treba se odmah ispričati, treba mnogo moliti i ne praviti iz svoje povrijeđene taštine pitanje časti. Ah, to pitanje časti (puntillos de honora), koje je dugo vremena bilo za Tereziju de Ahumada kamen spoticanja! Terezija od Isusa je uzviknula: »Krv mi se ledi kad se toga sjetim! Ako je i s vama tako, budite uvjerene da ste izgubljene, vjerujte da ste istjerale Zaručnika iz svoje kuće, vičite Njegovom Veličanstvu i brzo potražite lijek.
Otkrila je štetno djelovanje nepotrebnih riječi, razorno djelovanje kritiziranja, kojem se nije uvijek lako suprotstaviti. Samoća, naprotiv, pogoduje šutnji; šutnja sabranosti a sabranost pogoduje snazi. Snazi da može biti sretna. Ne samo za sebe nego za svijet. U njoj se potreba za djelatnošću izražava u obliku želje za apostolatom. Ali ljudski glas ne može postići toliko koliko duša sjedinjena s Bogom u molitvi. Šutnja usredotočena u Bogu jača je od buke.
Ali što treba uraditi da puni ljubavi i sklonosti postignemo čvrstu blagost, kako da uništimo "mračni osjećaj časti"? Onom najvećom krepošću koja je uvijek pogodba svih ostalih kreposti: poznavanjem samoga sebe.
Ali liječnici svijeta su je osudili. Odlučila je zato da pozove one nebeske, i oslanjajući se na svoju lijepu logiku, izabrala je sv. Josipa: "Ovaj slavni svetac pomaže nam u svim potrebama. Gospodin nam pokazuje da ga sluša na nebu kao što ga je na zemlji zvao ocem i bio mu poslušan"....


UPOZNAJ SEBE SAMOGA



"Upoznavanje samoga sebe je kruh s kojim moramo blagovati sva ostala jela pa i ona najbiranija, ne smijemo uzimati hranu bez toga kruha.« Majka nikada neće prestati govoriti o tom pronicavom promatranju samoga sebe. Kada ova snažna duša koju su nutarnja molitva i božanska milost malo po malo oslobodili od onoga što bi psihoanalitičar nazvao njenim kompleksom samokažnjavanja, uzimlje za svoju devizu tri riječi: »Raditi, trpjeti, ljubiti i kada traži kušnje, nema u tom nikakve morbidne tendencije: »Kušaj nas, Gospodine, ti koji znaš istinu, kako bismo upoznali sami sebe. Jedino nam patnja pokazuje našu stvarnu snagu ili iluziju naše samodopadnosti. Za Tereziju od Isusa trpjeti znači upoznavati samu sebe, a »moramo oplemeniti i svoje shvaćanje kako nas istina o nama ne bi kukavički orobila."



Nadam se da će svatko od vas pronaći putokaz za sebe i svoju dušu.





mr.sc. Teodora Živković



teodora.zivkovic@pbz.hr



--------------------------------------------------------------------------------

[1] O.Antonio Sagardoy, OCD, Duhovne meditacije 3, Provinicijalat hrvatskih karmelićana, Zagreb, 1989.

[2] Isto kao prethodno

[3] Isto kao prethodno

[4] Isto kao prethodno

[5] Otac Antonio Sagardoy, OCD: Razgovor s Bogom piše vam Terezija Avilska, Duhovne meditacije, Provicijalat hrvatskih karmelićana, Zagreb (Remete), 1989.

[6] Marcelle Auclair: Prva žena naučiteljica Crkve Sv. Terezija Avilska, Knjižnica duhovnog života, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1970.

[7] Isto kao prethodno

[8] Terezija Avilska: Moj život, Kršćanska sadašnjost i hrvatski karmelićani i karmelićanke, Zagreb, 1991.

[9] Isto kao prethodno

[10] Isto kao prethodno

[11] The Wisdom of St. Teresa of Avila – compiled by Ruth Burrows, Lion publising, 1998.

[12] Isto kao prethodno

[13] Marcelle Auclair: Prva žena naučiteljica Crkve Sv. Terezija Avilska, Knjižnica duhovnog života, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, 1970.

[14] Usp. Isto kao prethodno

[15] Isto kao prethodno

[16] Isto kao prethodno

[17] Otac Antonio Sagardoy, OCD: Razgovor s Bogom piše vam Terezija Avilska, Duhovne meditacije, Provicijalat hrvatskih karmelićana, Zagreb (Remete), 1989.

http://www.ocds.karmel.hr/

- 16:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Stoga je zovite u pomoć ( Svetu Tereziju Avilsku )kad posumnjate ili kad sami budete morali nekome objasniti da nema puta do Boga bez Crkve.



- 16:21 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Antes quebrar...

sretanAntes quebrar que doblar, radije se slomiti nego popustiti, radije umrijeti nego odustati." Sv.Terezija Avilska

- 16:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 18.07.2011.

Molitva Gospi od Zdravlja

Evo me pred tobom, dobra Majko,

milostiva Gospe od Zdravlja.

Istina je da zbog svojih grijeha

nisam dostojan da me pogledaš;

ali, ipak, kao tvoje dijete,

uzdam se u tvoju majčinsku dobrotu.

Udijeli meni i mojima potpuno zdravlje duše i tijela.

Obrati grješnike, da Isusa više ne vrijeđaju,

a tebe ne žaloste. Pomozi bijedne,

utješi žalosne, ozdravi bolesne.

Budi nam svima draga Majka,

a mi ćemo biti tvoja dobra djeca!

Amen.

- 08:50 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Himan Duhu Svetomu

Dođi, Duše Presveti, sa neba nas posjeti, zrakom svoje milosti.

Dođi, oče ubogih, Djelitelju dara svih, Dođi, srca svjetlosti.

Tješitelju tako blag, ti nebeski goste drag, pun miline, hlade tih.

Umornima odmore, u vrućini lahore, razgovore žalosnih.

Sjaju svjetla blaženog, sjaj u srcu puka svog, napuni nam dušu svu.

Bez Božanstva tvojega, čovjek je bez ičega, tone sav u crnom zlu.

Nečiste nas umivaj, suha srca zalivaj, vidaj rane ranjenim.

Mekšaj ćudi kamene, zagrij grudi ledene, ne daj nama putem zlim.

Svim što vjeru imaju, što se u Te ufaju, sedam Svojih dara daj.

Daj nam krepost zaslužnu, i smrt lijepu, blaženu, Daj vjekovit svima raj. Amen. Aleluja

- 08:49 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Molitva Gospi od Brze Pomoći

Molitva Gospi od Brze Pomoći

O Marijo, Majko Božja,

ti koja znaš za jade i nevolje ovoga svijeta,

bdij bez prestanka nad nama

i nad cijelom Crkvom svojega Sina

i budi nam uvijek Našom Gospom Brze Pomoći.

Pohiti da nam pomogneš u svim našim potrebama,

posebno ..........

Budi nam utočište za ovoga prolaznoga života

i isprosi nam život vječni,

po zaslugama Isusa, svojega Sina,

Gospodina i Otkupitelja našega.

Amen.

- 08:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ZAZIV DUHA SVETOGA

O dođi, Stvorče, Duše Svet, pohodi duše vjernika, poteci višnjom milosti, u grudi štono stvori ih. Ti nazivaš se Tješitelj, blagodat Boga Svevišnjeg, studenac živi, ljubav, plam i pomazanje duhovno! Darova sedam razdaješ, Ti, prste desne Očeve, od vječnog Oca obećan, Ti puniš usta besjedom!

Zapali svjetlo u srcu, zadahni dušu ljubavlju, u nemoćima tjelesnim potkrepljuj nas bez prestanka! Dušmana od nas otjeraj i postojani mir nam daj, ispred nas idi, vodi nas, da svakog zla se klonimo!

Daj Oca da upoznamo, i Krista, Sina njegova, i u Te Duha njihova, da vjerujemo sveudilj! Sva slava Ocu vječnomu, i uskrslome Sinu mu, sa Tješiteljem presvetim nek bude sada i uvijeke. Amen.

- Pošalji Duha svojega i postat će. (Aleluja)

- I obnovit ćeš lice zemlje. (Aleluja)

Pomolimo se. Bože, koji si Svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernih, daj da u tom istom Duhu što je pravo mislimo i njegovoj se utjehi vazda radujemo. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.

- 08:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Molitva Duhu Svetom

Prvi dio molitve je sastavio Sveti Augustin.

Molitva

Ti diši u meni, Duše Sveti, da mislim na svete stvari.

Ti me tjeraj , Duše Sveti, da činim ljubav.

Ti me primami, Duše Sveti, da ljubim ono što je sveto.

Ti me jačaj, Duše Sveti, da čuvam ono što je sveto.

Ti me brani, Duše Sveti, da više ne izgubim ono što je sveto.


Pomolimo se!

Bože, koji si svjetlošću Duha Svetoga poučio srca vjernika, daj, da u tom istom Duhu što je pravo spoznamo i njegovoj se utjesi vazda radujemo.

Po Kristu Gospodinu našem.

Amen.

- 08:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Posveta Presvetom Srcu Isusovu

Presveto Srce Isusovo, izvore svakog dobra,

ja Ti se klanjam, vjerujem u Te, ufam se u Te,

ja te ljubim i kajem se za sve svoje grijehe.

Tebi poklanjam ovo moje siromašno srce,

učini ga poniznim, strpljivim, čistim

i da u svemu odgovara Tvojim željama.

Daj o dobri Isuse, da ja živim u Tebi i Ti u meni.

Štiti me u opasnosti, tješi me u nevoljama i žalostima.

Udjeli mi zdravlje tijela, blagoslovi sav moj rad

i daj mi milost svete smrti.

Amen


Slatko Srce moga Isusa daj da Te ljubim sve to više!

- 08:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Posveta Bezgrešnom Srcu Marijinu

Presveta Djevice Marijo, Majko i Kraljice moja,

tvojem Bezgrešnome Srcu posvećujem i predajem cijelo svoje biće:

svoje misli, riječi i djela; svoj duh, dušu i tijelo.

Raspolaži sa mnom i sa svime što mi pripada,

sada i u vječnosti, na hvalu i slavu Presvetoga Trojstva,

za posvećenje Crkve i spasenje svega svijeta.


Bezgrešna moja Majko, pomozi mi živjeti

dostojno mojega krsnoga posvećenja

da neopozivo pripadam svojemu Otkupitelju.

Daj da poput Tebe slušam poticaje Duha Svetoga!

Neka se u meni i po meni uvijek i u svemu ispunja

volja Božja!


Amen


Slatko Srce Marijino, budi moje spasenje!

- 08:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Molitva za vedrinu

Bože, daj mi

vedrinu da prihvatim

stvari koje ne mogu promijeniti;

hrabrosti da promijenim

stvari koje mogu promijeniti

i Mudrosti da spoznam razliku između njih.

Da živim dan za danom,

da se radujem svakom trenutku,

da prihvatim teškoće

kao put do mira,

da prihvatim poput Njega

ovaj grješni svijet

kakav jest, a ne kakav bih ja

želio da bude;

da vjerujem da će On

sve dovesti u red

ako se predam Njegovoj volji;

da umjereno budem

sretan u ovom životu,

a u budućem zauvijek

s Njim presretan.

- 08:44 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Zahvalna molitva Malom Isusu

Božansko Dijete Isuse, znam da me voliš i da me nećeš nikada napustiti. Zahvaljujem Ti za tvoju prisutnost u mojem životu. Čudotvorno Dijete, vjerujem u Tebe i Tvoje obećanje mira, blagoslova i slobode od svih nevolja. U Tvoje ruke stavljam sve svoje brige i potrebe. Gospodine Isuse, pouzdajem se u Tvoje neizmjerno milosrđe i ljubav. Želim te slaviti i častiti u vijeke. Amen.

- 08:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 14.07.2011.

Marijini blagdani

Marijini blagdani
Blažena Djevica Marija željela je čitavim bićem proslaviti Krista Gospodina. Ako je Krist potpuna slika Očeva, otisak bića njegova, onda je Marija najvjerniji otisak Kristova Duha.

Isusova Majka, kao što je tijelom i dušom već proslavljena na nebu, slika i početak Crkve kakva ima biti u budućnosti, tako i na ovoj zemlji, dok ne dođe Dan Gospodnji, svijetli putujućem Božjem Narodu kao znak pouzdane nade i utjehe. (LG, 68 )


U namisli svojoj Bog je Mariju od vijeka posjedovao, u namisli svojoj on je Mariju od vijeka ljubio, u namisli njegovoj Marija od vijeka bijaše predmetom božanskih njegovih naslada.

Marija je jedina čija je unutrašnjost uređena, čije je srce slobodno od svake neuredne strasti, dok mi svi osjećamo itekako grijeh i njegove posljedice. Marija je ona kojoj nije mogao nauditi grijeh ni ikoja posljedice grijeha. Milost bezgriješnosti sačuva je i od griješnih sklonosti i nagnuća. Ova milost, ova moć njezina, kojom savladava svaki nered, udijeljena joj je od Boga ne samo radi nje, nego i radi nas

Bogoljubni slušatelji! Nemoguće je da promatramo Mariju Milosti punu na tolikoj visini svetosti, a da se naše srce ne gane, da štujemo i ljubimo presvetu Djevicu koja je već pri svome dolasku na svijet bila toliko lijepa, tako mila. Mi ne možemo tu rijeku nebeskih milosti promatrati, a da ne zaprosimo sebi malo od te žive vode koja teče u život vječni. Punina milosti njezinih nuka nas da je prosimo da i nama udijeli od onoga u čemu obiluje. A Crkva nam govori da ona rado skrbi za one koji se njoj utiču i pobožno je časte.

Marija naime nije samo Majka Božja, nego je u pravom smislu i otajstvenim načinom također majka cjelokupnog kršćanskog puka: dakle - naša majka i majka svakog pojedinog kršćanina. Svi ostali časni naslovi Marijini, njezina veličina na nebesima, kao i slava na zemlji posljedica su dvostrukog ovog materinstva. Božjim materinstvom približila se neposredno Bogu, a kao majka kršćana ima svoj prijesto među kršćanskim pukom koji se bori i pati. Da, mi možemo reći da ona upravo kao majka naša kraljuje u kršćanskom puku i da upravo materinstvo njezino ono što kršćanski puk tako čudovišnom silom k sebi privlači.



Otac Vendelin Vošnjak

- 12:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Veliča duša moja Gospodina
i klikće duh moj
u Bogu mome Spasitelju,
što pogleda na neznatnost službenice svoje:
odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom.
Jer velika mi djela učini Svesilni,
sveto je ime njegovo.
(Lk 1, 46-49)

- 12:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #



Kao što iz ugrijanih prostorija brzo nestaje topline kad se vrata često otvaraju, isto tako iščezne sav dar pobožnosti, srce se razlije, duša se lišava dobrih misli, kada tko mnogo govori. Mnogim riječima samo se vrijeme utuče. No ako hoćeš imati dosta prosta vremena, te si steći čas za molitvu i razmatranje, drži šutnju, pa ćeš vidjeti koliko će ti vremena preostati da se u duhovnoj samoći i sabranosti srca zabavljaš s Bogom i sa samim sobom. Kao što je šutnja uzrok da se goji molitva i razmatranje, isto tako je molitva, razmatranje i općenje s Bogom uzrok šutnji.


Otac Vendelin Vošnjak






- 12:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Kliči Gospodinu, sva zemljo!
Služite Gospodinu u veselju!
Pred lice mu dođite
s radosnim klicanjem!
(Ps 100,1-2)



- 12:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Božje oči kažu: Lijepo je da postojiš



Božje oči kažu: Lijepo je da postojiš

Postojimo jer nas Božje oči žele, gledaju nas i kažu kako je lijepo da ti postojiš. U Božjim očima svaki čovjek ima svoju ljepotu i dostojanstvo.


Čitanja:

Dj 3, 1-10

Znamo to iz vlastitoga iskustva: Pogledi mogu ubiti, pogledi mogu podariti život. Kod ovoga izlječenja radi se o igri očima, o pogledu koji kaže: ,,Postojiš zato što te oči žele, gledaju te i kažu da budeš" (Hilde Domin). Razmjena pogleda između apostola i uzetoga događa se na ,,divnim" vratima Hrama. Prosjak je utjelovljenje egzistencije obilježene patnjom, prepušten sam sebi, odbačen, drugima na teret. Sve se to događa u neposrednoj blizini lijepoga. No prema Zakonu nije mu dopušteno ući u Hram, čime mu je na neki način uskraćen i susret s Bogom. Tada se događa ono iznenađujuće. Petar i Ivan ne daju milostinju, nego upućuju prosjaku pogled i nalažu mu: ,,Pogledaj u nas!" I on se zagledao u oči koje u njemu ne vide bijednoga uzetoga, u oči koje ga dokraja proniču i vraćaju mu njegovo dostojanstvo. Izlječenje koje je započelo s tom razmjenom pogleda nije samoinicijativno djelo apostola. Oni se pozivaju na Isusa Krista: ,,U ime Isusa Krista Nazarećanina hodaj!" Tada uzeti ustaje, ulazi kroz Divna vrata, pleše i skače u Hramu, i slavi Boga - jer je iskusio da je njegov život željen, da smije biti te da Bog želi da bude. - Postojimo jer nas Božje oči žele, gledaju nas i kažu kako je lijepo da ti postojiš. U Božjim očima svaki čovjek ima svoju ljepotu i dostojanstvo.

Iv 20, 11-18

,,Ne zadržavaj se sa mnom." Ljubav želi zadržati, ne želi izgubiti ljubljenoga, želi uvijek biti sjedinjena s njime. No baš uime ljubavi ljubav mora naučiti davati slobodu, odustati od žudnje za posjedovanjem. Samo tako ljubav može rasti, samo tako ne biva ugušena, samo tako u nju ulazi besmrtnost...

Molitva

Bože, ti koji ljubiš bezuvjetno, više no što bi nas ikoji čovjek ikada mogao ljubiti, tebi je poznato koliko nam je potrebna ljubav i blizina, i kako nam je teško u ljubavi odreći se želje i zahtjeva za posjedovanjem. Pomozi nam da ne zadržavamo svoje najmilije, da urastamo u pravu ljubav, u ljubav koja iz dana u dan postaje sličnija tvojoj ljubavi. Amen.

- 11:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Postojimo jer nas Božje oči žele, gledaju nas i kažu kako je lijepo da ti postojiš.
U Božjim očima svaki čovjek ima svoju ljepotu i dostojanstvo.

- 11:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Molitva muža za ženu




Molitva muža za ženu

Mudar suprug moli za svoju suprugu. On započinje moliti prije braka, čak i prije nego što ju je upoznao, te se nastavlja moliti kroz svoj cijeli život. Niti jedna osoba nije toliko važna u njegovom životu i ona uvijek treba molitvu, iako ona to izričito ne traži. Da bi se mogli djelotvorno moliti za svoju suprugu, morate znati što se događa u njenom životu, što radi, što misli, što osjeća. Mudar suprug će si postaviti kao prioritet da provede kvalitetno vrijeme sa svojom suprugom. Kako godine odmiču, on će sve bolje moći prepoznati što se događa ispod njezine površine!

Bože, danas pred tebe donosim svoju ženu i molim, prema tvojoj riječ:

Da spozna koja je tvoja volja za njezin život

Da više od svega želi udovoljiti Tebi u svakom pogledu

Da pri tome donosi plodove sa svakim dobrim djelom

Da bude zdrava i da ima puno energije za svaki dan

Da ju ja oslobodim od briga ili krivnje za stvari za koje ona nije odgovorna ili ih nema pod kontrolom

Da stvari koje želi obaviti danas prođu bez stresa i glatko, te da puno toga stigne obaviti

Da dobra i pobožna žena dođe u njen život i postane joj prijateljica

Da ne ogovara te da se ne druži sa onim ženama koje to rade

Da joj dam podršku i mudrost, te da ju zaštitim od onih koji ju žele zavesti

Da se Ti proslaviš u njenom životu i kroz nju

Da ju ti, Bože, čuvaš sigurnom u Sebi, te da ju čuvaš od očajanja, od gubitka vjere

Da bude sjedinjena s Tobom i sa mnom

Da ostane vjerna Kristu do kraja svog života


______________________________________________________________



Molitva za sebe kao muža

Zapitajte se: Što moja supruga stvarno treba od mene? Koje osobine i kvalitete ona treba vidjeti u meni a koje bi joj dale veći osjećaj sigurnosti, povjerenja i pomogle joj da više vjeruje u Boga?

Oče nebeski, pomozi mi da budem onakav muškarac kakvog moja supruga treba danas. Ja znam da joj ja ne mogu ispuniti svaku potrebu - samo Ti to možeš - ali mi pomozi da ju uvijek budem spreman saslušati i da budem pažljiv prema njoj, te da se brinem za njezine potrebe. Pomozi mi da slušam ono što ona želi reći, te da ju uvijek mogu ohrabriti u stvarima koje ona radi. Pomozi mi da ju mogu zaštititi od napada i uvreda, i da mogu s njom podijeliti ono što je na mom srcu - čak i stvari koje se meni čine da bi njoj trebale biti poznate, ali joj možda nisu. Pomozi mi da budem osoba sa kojom će biti lako živjeti - zabavan, susretljiv, blag i vjeran.




SAVJETOVALIŠTE

OBITELJSKI CENTAR Trg bana Jelačića 8, 42000 Varaždin
TEL: 042 / 201-116 FAX: 042 / 201-117 obiteljski.centar@vz.t-com.hr
ured-za-obitelj@vz.t-com.hr

- 11:56 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ljubav se ne sastoji u tome da se gleda jedno drugog već da se zajedno gleda u istom smjeru.
(de Saint-Exupéry)



Muževi, ljubite svoje žene...

- 11:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Molitva žene za muža


Ljubav je cvijet koji u braku donosi plodove. (Finska)


Molitva žene za muža

Vaša molitva za supruga nije način na koji tražimo vlast nad njime. U stvari, to je upravo suprotno. To je stavljanje svih prava na vlast nad suprugom pred Boga, i pouzdanje u Njegovu snagu da donese promijene u suprugu. Snaga koju ima žena koja moli za svog supruga nije snaga koju trebamo koristiti na način da ukrotimo podivljalu zvijer. To je nježna snaga žene koja želi odnos sa svojim suprugom, koja želi pravdu više nego što želi biti u pravu, i koja daje životnu snagu više nego što želi uzvratiti na uvredu uvredom. To je način da pozovete Božju silu u život svog supruga, da ga blagoslovite, a na kraju to je i vaš blagoslov. Vi imate mogućnost postavljanja čvrstog bedema zaštite oko vašeg braka.
Budite strpljivi i vjerujte Bogu da može zaliječiti rane. Imajte na umu da ste oboje nesavršeni ljudi. Ugledajte se u Boga kao izvor svega što želite imati u svom braku i ne brinite kako će se dogoditi. Ostavite to u njegovim rukama.

Nebeski Oče, danas pred tebe donosim svog muža i molim, sukladno Tvojoj Riječi:

Da mu Ti daš snage da vodi našu obitelj

Da Ti blagosloviš njegov rad i da mu pokažeš kako da Te slavi svakoga dana

Da bude mudar upravitelj naših financija i svega što imamo, prisjećajući se da sve što imamo dolazi od Tebe

Da Te voli sa svim svojim srcem, dušom, umom i snagom, te da mrzi zlo

Da želi slušati potrebe drugih i da se lako ne razljuti

Da mu Ti pružiš fizičku, mentalnu i duhovnu zaštitu

Da mu Ti daš želju da poučava našu djecu i da im bude primjer pobožnosti

Da ga Ti uputiš i poučiš kojim putem treba ići

Da mu daš mir u svim okolnostima i čvrstoću karaktera u odlukama koje mora donositi

Da mu pomogneš da razmišlja o Tvojoj Rijeci, da moli i ostane vjeran Kristu do kraja


__________________________________________________________



Molitva za samu sebe kao suprugu

Dragi Oče, učini me njegovom pomoćnicom, prijateljicom, vjernom pratiljom i podrškom. Pomozi mi da učinim naš dom mjestom gdje će se on moći odmoriti, pronaći mir i sigurnost, te mjestom u koje će on željeti doći. Pouči me kako da se brinem i da mu ostanem atraktivna. Izgradi me u kreativnu i sigurnu suprugu koja je bogata u mislima, u duhu i duši. Učini me suprugom kojom će se on moći ponositi i hvaliti drugima.
Sada želim položiti sva svoja očekivanja pred Tvoj križ. Želim osloboditi svog supruga odgovornosti da on treba zadovoljiti moje potrebe koje samo Ti možeš ispuniti. Pomozi mi da prihvatim svog supruga onakvog kakav je i da ga ne pokušavam promijeniti. Stavljam u Tvoje ruke odgovornost za promjene u njegovom životu, u potpunosti vjerujući da nismo savršeni niti on niti ja. Samo Ti, Gospodine, si savršen i pouzdam se u tebe da ćeš nas ti promijeniti.
Pomozi mi da se nastavim moliti za svog supruga i da moje molitve postanu pravi jezik ljubavi.


OBITELJSKI CENTAR Trg bana Jelačića 8, 42000 Varaždin
TEL: 042 / 201-116 FAX: 042 / 201-117 obiteljski.centar@vz.t-com.hr
ured-za-obitelj@vz.t-com.hr

- 11:52 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Molitve roditelja za djecu


Ljubav je najbolja zaštitnica u braku, a uzajamno je poštovanje najpouzdaniji prijatelj. (Manegazza)


Molitve roditelja za djecu

Gospodine Bože i Oče naš,
svoga si nam Sina, Isusa Krista
dao za pastira i vođu,
i on nas sve poimence znade.
Zahvaljujemo Ti
za tvoju milost i vjernost,
za nove živote koje stvaraš,
za našu djecu koja su se
u našoj sredini rodila
i koju si nama povjerio.
Molimo te za njih
neka budu sigurni i zaštićeni
u ovom krutom svijetu.
Daleko ih čuvaj
od svega što je zlo i neljudsko.
Sačuvaj ih od svakog lošeg utjecaja,
ne dopusti da budu nesretni
i da ih izopačenost zahvati.
Našli u svojim roditeljima
zaštitu i prijateljsku ruku.
Ne daj da itko od nas odraslih
ovu djecu ikada sablazni,
već da ih svi vodimo k istini i dobru.
Ako pak jednom grijeh
pokaže svoju moć nad njima,
budi im milostiv, Gospodine, Bože naš;
jer ti si milosrđe i dobrota, Otac naš,
i ljubavlju nas svojom obasiplješ
u Isusu Kristu, Sinu svome, Gospodinu našemu.


_________________________________________________



Gospodine, uzdižem svoju djecu pred Tvoje lice danas i molim, u skladu s Tvojom Rijeci:

- Da upoznaju Krista kao Spasitelja još u ranoj dobi i da žude za bliskim odnosom s Tobom kroz njihovo djetinjstvo, mladenaštvo i zrele godine

- Da razviju naviku molitve i čitanja Tvoje Rijeci

- Da ti dovedeš u njihov život pobožne odrasle osobe i prijatelje koji će im pomoći da izrastu u pobožne ljude

- Da ih ti sačuvaš čistima i da im daš snage da se odupru iskušenjima

- Da razviju mudrost, osjećaj odgovornosti i snažnu savjest

- Da vide druge ljude kao što ih Ti vidiš, i da se prema njima ponašaju s ljubavlju i poštovanjem

- Da ih ti zaštitiš od emocionalne, fizičke i duhovne opasnosti
- Da ih Ti pripremiš da budu pobožni, puni ljubavi, i vjerni svojim suprugama, ili ih pripremi da te proslave kao samci

- Da oni napuste svoj dom sa pogledom na vječnost i kršćanskim vrijednostima

- Da oni osjete Tvoj poziv u svome životu i da njihovi životi pridonesu Tvome Kraljevstvu




OBITELJSKI CENTAR Trg bana Jelačića 8, 42000 Varaždin
TEL: 042 / 201-116 FAX: 042 / 201-117 obiteljski.centar@vz.t-com.hr
ured-za-obitelj@vz.t-com.hr

- 11:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 08.07.2011.

BOG TE LJUBI

BOG TE LJUBI

"Tvoju su lađu
Vjetrovi odnijeli
Na pučini dalekoj
Olujama lomili.

Al oblaci nestanu
Kad more sunce poljubi
Duša ti zna
Više nisi sama
Bog je s Tobom.

On te ljubi
S tobom uvijek ostaje
Kada pritisnu te boli
Ta ljubav jača postaje.

Kad te neka druga mora
Lažnim sjajem privuku
Bog te opet prima k sebi
Tvojoj duši daje luku.

Kad tvoja se lađa
u nemirnom moru izgubi
Odbaci sav strah
Odbaci tugu
Bog je s tobom - On te ljubi."

- 17:51 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 07.07.2011.

TOTUS TUUS: "Sav Tvoj, Isuse, po Tvojoj i našoj Majci, Blaženoj Djevici Mariji."

Tomba del Beato Giovanni Paolo II

http://www.vaticanstate.va/IT/Monumenti/webcam/index?cam=webcam2&testo=Tomba%20del%20Beato%20Giovanni%20Paolo%20II

- 15:31 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

< srpanj, 2011 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Siječanj 2012 (2)
Rujan 2011 (45)
Kolovoz 2011 (57)
Srpanj 2011 (75)
Listopad 2009 (1)
Kolovoz 2009 (8)
Srpanj 2009 (1)
Travanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (2)
Veljača 2009 (13)
Siječanj 2009 (16)
Prosinac 2008 (5)
Studeni 2008 (6)
Listopad 2008 (4)
Rujan 2008 (14)
Kolovoz 2008 (50)
Srpanj 2008 (91)
Lipanj 2008 (18)
Svibanj 2008 (11)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

TOTUS TUUS



  • BLOG PREDAJEM U RUKE,POD ZAŠTITU I VODSTVO
    MAJKE BOŽJE BISTRIČKE,
    A POSVEĆUJEM GA SVOJOJ OBITELJI ZA DUHOVNI RAST,
    BLAGOSLOV I ZAŠTITU PO ZAGOVORU
    NAZARETSKE OBITELJI!



    pjevaRazno

    La-la

Moji dragi linkovi...

  • Radio Marija
    Katolici
    Delnice-crkva
    HKR
    Pater Luka

    http://www.nasa-obitelj.com/hr/naslovnica/
    http://zajednica-sv-ivana.blog.hr/
    http://www.katolici.org/naslov.php
    http://devetnice.net/index.html
    www.gospelcom.net Biblija na raznim jezicima
    www.medjugorje.org Službena stranica Medjugorja
    www.vatican.va Službena stranica Vatikana

Molitva sv. Mihaelu, Arkanđelu

  • Sveti Mihaele , Arkanđele, brani nas u boju!
    Protiv pakosti i zasjeda đavolskih budi nam zaklon.
    Neka mu zapovjedi Bog, ponizno molimo, i ti,
    vojvodo vojske nebeske, sotonu i druge
    duhove zlobne, koji svijetom obilaze na propast duša,
    Božanskom jakosti u pakao protjeraj !
    Amen.